Optužnica protiv Nedeljka Obradovića za zločine u Čapljini vraćena na doradu

Županijski sud u Splitu vratio je optužnicu Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske (DORH) protiv Nedeljka Obradovića zbog ratnog zločina počinjenog na području Čapljine, radi boljeg razjašnjenja okolnosti, odnosno utvrđivanja autentičnosti dokumentacije koja se nalazi u spisu, potvrđeno je za Detektor.

Autentičnost podataka

Iz Županijskog suda navode kako su, rješenjem Optužnog vijeća Odjela za suđenje u predmetima ratnih zločina, vratili optužnicu Županijskog državnog odvjetništva u Splitu, koja je protiv Obradovića podignuta u studenom prošle godine.

"Naloženo je državnom odvjetniku da u roku od 15 dana od dana dostave rješenja donese rješenje o dopuni istrage, te da od nadležnog pravosudnog tijela ili druge nadležne institucije zatraži podatke iz kojih će biti razvidno da je navedena dokumentacija u spisu autentična, i to pribavljanjem i dostavom iste u izvorniku ili ovjerenoj preslici, te dostavom podataka o načinu na koji je pribavljena od nadležnih pravosudnih tijela Bosne i Hercegovine", navodi se u odgovoru Suda za Detektor.

Ako Županijsko državno odvjetništvo u roku od osam mjeseci ne dostavi novu, izmijenjenu optužnicu na ponovno razmatranje, smatrat će se da je odustalo od kaznenog progona.

Iz Županijskog državnog odvjetništva u Splitu su za Detektor naveli da će tijekom dopune istrage, putem zamolnice za međunarodnu pravnu pomoć, od Tužiteljstva Bosne i Hercegovine zatražiti potvrdu da se u ovom kaznenom predmetu radi o autentičnoj dokumentaciji.

"Nakon što se udovolji zamolnici, Županijsko državno odvjetništvo u Splitu u ovom će kaznenom predmetu pred Županijskim sudom u Splitu podići optužnicu", stoji u odgovoru.

Logori 'Dretelj' i 'Gabela'

Iz DORH-a su naveli kako su 14. srpnja donijeli rješenje o dopuni istrage protiv Obradovića. U telefonskom razgovoru pojasnili su kako su odvjetnici Obradovića doveli u pitanje dokumentaciju preuzetu iz Haškog tribunala, budući da je riječ o kopijama, dok se originali nalaze u toj instituciji. Dodali su i da je Obradović bio osumnjičen s Jadrankom Prlićem i drugima.

Obradovića se tereti da je, kao zapovjednik Prve brigade Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Knez Domagoj, od travnja 1993. do travnja 1994. godine, "naredio provođenje raseljavanja i premještanja civilnog bošnjačkog stanovništva u dijelove pod kontrolom Armije BiH i druge zemlje, u logorima 'Dretelj' i 'Gabela' na području općine Čapljina te u druge objekte koji su služili za zatočenje Bošnjaka".

"Okrivljenik, iako je imao zapovjedne ovlasti te je znao da civili i ratni zarobljenici koji su ondje protuzakonito zatočeni borave u teškim uvjetima, da ih čuvari i pripadnici brigade kojom je zapovijedao svakodnevno fizički i psihički zlostavljaju te koriste za prisilni rad, nije poduzeo ništa kako bi spriječio takva protuzakonita postupanja niti kako bi odgovorni bili kažnjeni", navedeno je u ranijem priopćenju DORH-a.

Detektor je ranije izvijestio kako je Tužiteljstvo BiH potvrdilo da je, zbog dugogodišnje nedostupnosti, Hrvatska preuzela kazneni progon protiv Obradovića i prije tri godine pokrenula istragu zbog ratnih zločina počinjenih u više gradova i mjesta u Hercegovini.

U haškoj presudi Jadranku Prliću i ostalima, koji su pravomoćno osuđeni na ukupno 111 godina zatvora, utvrđeno je da je do smrti jednog zatočenika u Dretelju došlo jer su vojnici HVO-a zatočenike lišili hrane i vode, prema naređenju Obradovića.

Sudsko vijeće zaključilo je da su od srpnja do početka listopada 1993. godine zatočenici u zatvoru u Dretelju bili izloženi teškim zlostavljanjima, ne samo od vojnih policajaca i stražara, nego i osoba koje su dolazile "sa strane", lokalnog stanovništva, pripadnika HVO-a i Hrvatske vojske, a ponekad, pod prisilom, i od drugih zatočenih Bošnjaka, unatoč tome što je Obradović 3. srpnja 1993. izdao naredbu kojom se zabranjuje ulazak neovlaštenim osobama.