Narodni dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine nastavio je danas ranije prekinutu 16. sjednicu raspravom o predloženom dnevnom redu.
Naime, u predloženom dnevnom redu za nastavak sjednice nije bilo nekoliko točaka koje su se nalazile na ranijem dnevnom redu ove sjednice. Među njima su i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o službi u Oružanim snagama BiH, čiji je predlagatelj delegat Džemal Smajić (SBiH), kao i Prijedlog zakona o izmjenama Izbornog zakona BiH, koji je predložio Zastupnički dom državnog parlamenta.
Tijekom rasprave, pojedini delegati zahtijevali su da se ta dva zakonska prijedloga ponovno uvrste u dnevni red sjednice.
Nezavisni delegat Zlatko Miletić upitao je članove Kolegija kako je moguće izostaviti točke dnevnog reda "na koje čekamo mjesecima da se o njima raspravlja".
"Jedna se odnosi na izmjene Zakona o Oružanim snagama BiH koje je predložio delegat Džemal Smajić, a druga na izmjene Izbornog zakona BiH koje je predložio zastupnik Nenad Grković. S obzirom na to da ste predložili niz potpuno novih točaka koje nemaju veze s 16. sjednicom, molim vas da objasnite zašto ste to učinili", kazao je Miletić.
Delegat Džemal Smajić (SBiH) izrazio je zaprepaštenje kada je doznao da je njegov prijedlog zakona o izmjeni Zakona o službi u Oružanim snagama BiH izostavljen s dnevnog reda.
"Ovaj zakonski prijedlog prošao je sve faze u komisijama, dobio sva pozitivna mišljenja i već odavno je trebao biti na dnevnom redu Doma naroda. Posebno zbog velikog interesa vojnika Oružanih snaga BiH koji ove godine navršavaju 40 godina i time ostaju bez zaposlenja. Praktički, bit će na ulici, a to ugrožava egzistenciju njih i njihovih obitelji", istaknuo je Smajić.
Predloženim izmjenama zakona predviđa se da se dobna granica za službu u vojsci poveća s 40 na 45 godina.
Prema važećem Zakonu o Oružanim snagama BiH, maksimalna dobna granica za vojnike iznosi 40 godina, ovisno o potrebama službe i psihofizičkoj sposobnosti.
Delegat Nenad Vuković (PDP) ocijenio je kako se javnost "potpuno dovodi u zabludu, izvrću se činjenice, podmeće se, sve kako bi se opravdala poslovnički neutemeljena praksa koju već dugo promatramo pri sazivanju sjednica, određivanju dnevnog reda i njegovim izmjenama".
Predsjedatelj Kluba bošnjačkog naroda Šefik Džaferović (SDA) kazao je kako više ne gaji nadu da će se bilo što promijeniti, "s obzirom na to da je dio Kolegija pokazao spremnost da grubo krši Poslovnik, kako bi nametnuo vlastitu sliku funkcioniranja ovog doma".
"No, neću šutnjom potvrditi ništa što je protivno Poslovniku. Podsjećam da je ova sjednica prekinuta jer niste htjeli uvrstiti naš zahtjev da se točke koje se odnose na smjene rasprave prve. Imali ste pisani zahtjev, tvrdili ste da je protupropisno i nastavili dalje. Tada je došlo do prekida sjednice", podsjetio je Džaferović.
Dodao je da predsjedatelj nije imao pravo odbiti taj prijedlog te da je trebao o njemu odlučivati Dom.
"Taj prijedlog i dalje vrijedi. Ušli ste u nastavak sjednice, a niste prethodno riješili sve zahtjeve delegata, kako to nalaže Poslovnik", dodao je Džaferović.
Također je rekao da ne vidi nikakvo opravdanje za uklanjanje točke Prijedloga zakona o izmjenama Zakona o službi u Oružanim snagama BiH s dnevnog reda, kao ni za uklanjanje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, koji je predložio Zastupnički dom PSBiH.
"Među predlagateljima tog zakona je i zastupnik Nenad Grković (Za pravdu i red)", kazao je Džaferović.
Zamjenik predsjedatelja Doma naroda PSBiH Dragan Čović (HDZ BiH) izjavio je kako je hrvatski narod već četiri puta bio "brutalno" preglasan u Predsjedništvu BiH, jer su "bošnjački birači kao brojniji u FBiH izabrali dva bošnjačka člana Predsjedništva".
"Podsjećam da je temelj Ustava BiH konstitutivnost naroda. To znači da ćemo se boriti za legitimne predstavnike hrvatskog naroda u tijelima gdje se štite kolektivna prava", poručio je Čović.
Naglasio je kako Izborni zakon nije uklonjen s dnevnog reda zbog sadržaja.
"Prijedlog HDZ-a BiH o izmjeni Izbornog zakona, koji se odnosi isključivo na izbor članova Predsjedništva BiH, prošao je svoju prvu fazu. To je minimum, čisto da se vidi tko što misli kada kaže da Hrvatima ne treba birati predstavnike", rekao je Čović.
Zaključio je da će se, kada se stvore politički uvjeti, ta tema ponovno naći na dnevnom redu i biti usvojena u žurnoj proceduri, sukladno Ustavu, zakonima i Poslovniku.
Za sada delegati još nisu počeli s razmatranjem dnevnog reda, već raspravljaju o vraćanju pojedinih točaka na dnevni red današnje sjednice.
