Rezultati po tagu: institut za nestale osobe

Saliha Đuderija upozorila je na sporu potragu za nestalima u BiH, političke prepreke i nedostatak informacija, uz apel obiteljima da ne odustanu.

Iz Instituta su pojasnili da je on nestao u srpnju 1995. godine, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su u listopadu 2001. godine.

Istina nije samo apstraktan pojam – ona predstavlja stvarnu borbu za svaku pronađenu kost i svako priznanje počinjenog zločina, koje obiteljima daje pravo na dostojanstven ukop.

Kad je u pitanju potraga za nestalim osobama u našoj zemlji, najveći izazov je nedostatak točnih informacija o lokacijama grobnica u kojima se nalaze posmrtni ostaci žrtava za kojima se još uvijek traga.

Institut za nestale osobe BiH obilježio je 20 godina postojanja, s 75% nestalih pronađenih, a potraga za preostalih 7.581 osobom nastavlja se.

Prema informacijama s kojima raspolaže Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine, pretpostavlja se da bi posmrtni ostaci mogli pripadati žrtvama bošnjačke nacionalnosti koje su nestale na ovom području 1993. godine.

Saliha Đuderija, predsjedateljica Kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH (INO BiH), rekla je da naša zemlja ima najveći broj nestalih u regiji i da zato imamo interes da vodimo proces traženja na regionalnoj razini.

"Nažalost, umiru tako da ne saznaju sudbinu svojih nestalih", kaže.

"Informacija je dobijena od vlasnice parcele na kojoj se nalazi bunar. Navodno su žrtve ubačene u ovaj bunar'', rekla je Fazlić.

Predstavnici obitelji apelirali su da institucije vlasti u BiH uvrste problematiku potrage za nestalima u prioritete vlastitog djelovanja.

''Najvjerovatnije se radi o žrtvi bošnjačke nacionalnosti koja je 1992. godine ubijena na ovom lokalitetu'', pojasnila je Fazlić .

Na okruglom stolu o temi "Postignuća i prioriteti u procesu traženja nestalih u BiH", Hadžiomerović je izjavio da je nedostatak točnih informacija o lokacijama masovnih grobnica i dalje najveći problem u ovom procesu, kao i loša materijalno-tehnička

Prema informacijama sa kojima raspolaže Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine, najvjerojatnije se radi o žrtvi srpske nacionalnosti koja je, na tom području, nestala 1993. godine.

Četiri tijela koja su pronađena su kompletna dok su pronađeni nekompletni posmrtni ostaci pete žrtve.

Posmrtni ostaci će biti prebačeni u Komemorativni centar u Tuzli radi sudsko - medicinske i kriminalističko - tehničke obrade kao i izuzimanja koštanih uzoraka za DNK analizu.

Idućim skupom obitelji će izraziti nezadovoljstvo procesom traženja nestalih osoba.

''Sve je teže i teže i sve su neke druge stvari bitnije od traganja za nestalim. Definitivno se daje mali značaj traganju za nestalim'', kaže Nišić.

''Mi smo našli posmrtne ostatke nekih mještana Žulja u jami Lipovača, 19 ih je identificirano, a radi se o fragmentima kostiju, te ne znamo gdje je sekundarna grobnica. Lipovača je izmještena i ne znamo gdje je sekundarna grobnica.''

Broj osoba za kojima se još uvijek traga je 7.628. Okolnosti njihovog stradanja i nestanka nepoznate su, a tisuće članova njihovih obitelji još uvijek živi u neizvjesnosti.

Nakon provedene procedure natječaja za članove Kolegija direktora u Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine imenovani su ponovno Nikola Perišić i Marko Jurišić dok je novi član Mujo Hadžiomerović.

Jednoglasnom odlukom ulogu predsjedavajućeg Savjetodavnog odbora u narednih osam mjeseci obavljat će Željko Stanić.

Elmir Camić, šef Delegacije Međunarodnog komiteta Crvenog križa u BiH, rekao je kako je pandemija uvećala neizvjesnost s kojom ionako žive obitelji nestalih.

''Usvajanjem Zakona o nestalim osobama došli smo u poziciju da radimo na slučajevima nestalih osoba bez diskriminacije u pogledu etničke pripadnosti i religijskog ili bilo kojeg drugog opredjeljenja nestale osobe''