Obitelji traže od institucija veći angažman na rasvjetljavanju sudbine nestalih žrtava rata

Završni događaj u projektu dodjele malih grantova udruženjima obitelji nestalih održan je u Sarajevu kada su obitelji i nevladine organizacije naglasile ulogu Međunarodne komisije za nestale (ICMP) u novčanoj podršci donatora iz Europske unije, švedske organizacije SIDA i drugih subjekata.

Predstavnici obitelji apelirali su da institucije vlasti u BiH uvrste problematiku potrage za nestalima u prioritete vlastitog djelovanja.

Predsjedavajuća Koordinacije udruženja porodica nestalih Semina Alekić, govoreći o realizaciji projekta "Rješavanje pitanja nestalih kao prioritet politike u BiH“, navodi da bol obitelji koje još tragaju za njihovim članovima ne jenjava i da su mu uzrok politike iz devedesetih godina proteklog stoljeća.

Obitelji se nisu uvjerile ni danas da je ovo pitanje jedna od važnijih tema institucija vlasti, ističe Alekić i dodaje da su navedenim projektom, za 2020. godinu bili planirani sastanci s institucijama, ali se njegova realizacija vremenski podudarila s izbornom kampanjom.

Ipak je održan sastanak s Ministarstvom za ljudska prava te su identificirani i koraci za 2023. godinu. Stoga, Koordinacija očekuje pomoć u djelovanju ka višim instancama, navela je Alekić i dodala da je osnov za djelovanje ove asocijacije bila legislativa o problematici potrage za nestalima.

Josip Drežnjak iz Udruženja hrvatskih stradalnika "Grabovica ’93.“ Mostar govorio je o realizaciji projekta obilježavanja 29. godišnjice stradanja civila Grabovice te apelovao na institucije da se što više uključe u problematiku pronalaska nestalih bez obzira na boju i naciju žrtava.

''Jako mi je bitno kad čujem da je netko pronašao nestalu osobu, a evo mi ćemo obilježiti i 30. godišnjicu i ne možemo se pohvaliti pronalaskom žrtava čije obitelji predstavljam, nestalih civila, pretežno žena; nijednu kost, niti jedno tijelo do danas nismo pronašli osim kad je obavljena jedna službena razmjena tada, prije 29 godina, te je sva priča s tim završila'', kazao je Drežnjak.

Apelirao je da s današnjeg skupa bude upućena poruka bh. vlastima i institucijama koje se bave problematikom nestalih da im to bude prioritet jer su obitelji nerijetko ogorčene što druge obaveze institucija imaju primat nad ovim problemom.

U uvodnim obraćanjima tijeom današnjeg skupa, Samira Krehić iz Programa za zapadni Balkan naglasila je suradnju obitelji nestalih i ICMP-a, kontinuiranu i stabilnu, navodeći da je rezultirala pronalaskom i identifikacijom dvije trećine osoba nestalih tijekom proteklog rata u Bosni i Hercegovini, zatim donošenjem odgovarajućeg zakona i uspostavom centralne evidencije o nestalima, kao i regionalne liste.

ICMP će nastaviti suradnju s obiteljima, ustrajnim u borbi za pravdu i utvrđivanju individualne krivice za stradanje njihovih najmilijih, koja je i dosad rezultirala podizanjem najvećeg broja optužnica od Drugog svjetskog rata, navodi Krehić.

Suradnju obitelji s ICMP-om u realizaciji velikog broja projekata naglasili su na ovom skupu i iz Ambasade Švedske u BiH, kao i ključni značaj angažmana obitelji u utvrđivanju krivice zločinaca.

Elma Majstorović Ninković, viša službenica za inicijative civilnog društva u Programu za zapadni Balkan, zahvalila je donatorima i obiteljima nestalih koje se jedinstveno bore za pronalazak što više nestalih žrtava i uspijevaju to pitanje držati u fokusu javnosti i godinama nakon rata. To je veoma bitno jer još nije poznata sudbina oko 7.000 nestalih, oko 7.600, prema nekim podacima, a posvećenost udruženja obitelji je rezultirala identifikacijom tisuća žrtava jer su rođaci dobrovoljno donirali uzorak za DNK analizu.

Cilj današnjeg skupa je da krug onih koji žele podržati rad udruženja obitelji nestalih bude proširen što više, budući da većina ovih asocijacija nema riješen financijski status, kazala je Elma Majstorović Ninković.