Rezultati po tagu: Hrvatski ban

Ban je izrekao rečenicu na latinskom: "Regnum regno non praescribit leges", što znači "Kraljevstvo kraljevstvu ne propisuje zakone". Time se suprotstavio pokušaju Mađara za uvođenje njihovog jezika u hrvatsku upravu.

Kao ban 1873–80. potaknuo je živu reformsku djelatnost kojom su u Hrvatsku uvedeni mnogobrojni moderni instituti, uglavnom preuzeti iz austrijskog zakonodavstva. Tada su uvedeni odgovornost bana (vlade) Saboru, dioba sudstva i uprave te neovisnost sudaca.

Godine 1513. imenovan je za hrvatsko-dalmatinsko-slavonskog bana sa zadaćom zaustavljanja sve jačih osmanskih prodora, pogotovo na području Jajačke banovine i dalmatinskog zaleđa.

Mažuranića se smatra najkreativnijom osobom hrvatskog narodnog preporoda jer je bio pjesnik, jezikoslovac i naposljetku hrvatski ban. Nezadovoljan financijskim položajem Hrvatske prema Ugarskoj, napustio je banski položaj prije 145 godina.

Sudjelovao je u gušenju poznate Seljačke bune 1573. godine. Kao ban borio se za obranu zemlje od Osmanlija i utvrđivanje Krajine te protiv njemačke uprave. Radio je i na pomirenju hrvatskog plemstva.

Mažuranić je u rječnik uvrstio mnoge nove riječi koje je sam skovao: sladoled, kišobran, nosorog, velegrad, računovodstvo, veleizdaja…

Nakon polaganja prisege novi je ban po tradicionalnom običaju triput podignut u vis, uz poklike "Živio!" i pucnjavu topova. Obred je nastavljen u crkvi sv. Marka, a zatim u pravoslavnoj crkvi Sv. Preobraženja...

Glavno je Mažuranićevo književno djelo "Smrt Smail-age Čengića", koje je objavio 1846. u almanahu Iskra pod naslovom Smrt Čengić-age. Građeno je od 1134 deseteračko-osmeračka stiha raspoređena u pet nejednakih pjevanja.

Jedan je od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19. stoljeću, tako i u cijeloj povijesti Hrvata. Ukinuo je kmetstvo i sazvao prve izbore za Hrvatski sabor.