Rezultati po tagu: Haški sud

Podnesak je upućen predsjednici IRMCT-a, sutkinji Gracieli Gatti Santana, u skladu s važećim pravilima i smjernicama o postupku prijevremenog puštanja.

Tvrdio je i da Srbija službeno nije sudjelovala u ratu u BiH ni u Hrvatskoj te da je rat u bivšoj SFRJ izazvan "nelegalnim otcjepljenjem" republika, a ne agresijom.

Tijekom izlaganja Mišetić je istaknuo da će Sudsko vijeće tijekom povjerljivih rasprava neizbježno doći do zaključka da tužiteljstvo nije ispunilo kriterije tereta dokazivanja protiv njegovog klijenta.

Podsjetio je da je situacija značajno pogoršana nakon incidenta u kolovozu 2024. godine, kada je Mladić pokušao sam ustati iz kreveta, pao, udario glavom i slomio nos, pritom zadobivši i potres mozga.

Kako se navodi u odluci, Mladić je podnio žalbu 20. studenoga u kojoj traži da se ranija odluka kojom mu je odbijen zahtjev za privremeno puštanje na slobodu od sedam dana preispita i da predsjednica Gatti Santana odobri zahtjev.

Rimski list la Repubblica koji kontinuirao izvještava o tom slučaju u četvrtak piše kako je iz Milana u Den Haag poslan zahtjev za uvid u svjedočenje Johna Jordana.

Njegov dolazak u Hrvatsku bio je nakratko doveden u pitanje nakon što ga je u Beču zaustavila austrijska policija, zbog navodnog administrativnog propusta - odlazak iz zemlje nije bio najavljen 24 sata unaprijed.

Tijekom rata u Bosni i Hercegovini bio je predstojnik Odjela obrane Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i jedan od najbližih suradnika tadašnjeg vodstva Hrvatske Republike Herceg-Bosne.

Stojić je pravomoćno osuđen na 20 godina zatvora zbog ratnih zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini, a kaznu je služio u Austriji prema odluci Međunarodnog mehanizma za kaznene sudove (MMKS) u Haagu.

Godine 1991. pridružuje se obrani Republike Hrvatske, te se ističe ispunjavanjem brojnih složenih zadaća: ubraja se u nekolicinu najistaknutijih vojnih zapovjednika u Domovinskom ratu.

Međunarodni mehanizam za kaznene sudove objavio je Četvrti izvještaj o nadzoru postupka protiv Vojislava Šešelja, Miljana Damjanovića, Miroljuba Ignjatovića, Ljiljane Mihajlović i Ognjena Mihajlovića, optuženih za nepoštivanje suda.

Milorad Dodik traži da BiH sankcionira Međunarodni kazneni sud (ICC) i povuče podršku toj instituciji, tvrdeći da ugrožava suverenitet država. Poziva na model kakav su primijenile SAD i Rusija.

Na trećoj sjednici HNS-a razmatrano je neprocesuiranje ratnih zločina nad Hrvatima.

Na privremenu slobodu navodno ga puštaju zbog toga što u zatvorskim uvjetima ne može primati terapiju koja mu je nužna.

Dodao je da je Haški tribunal ostavio i ogromnu arhivu o počinjenom genocidu, zločinima protiv čovječnosti i drugim zločinima.

"Posljedice po međunarodno pravo bit će monstruozne", napisao je Medvedev na Telegramu.

Dodik je istaknuo da Srbi ne vjeruju tim sudovima i da su oni formirani da bi nad malim nacijama provodili silu međunarodne politike.

Suci su razmatrali izdavanje tajnih naloga za uhićenje, ali su zaključili da njihovo objavljivanje može "doprinijeti sprječavanju daljnjeg počinjenja zločina".

U pogledu bivše Jugoslavije tužilac je istakao da "najznačajnije pitanje ostaje regionalna pravosudna suradnja", koja je "neophodna jer danas žrtve i počinioci često žive u različitim zemljama".

Petković je veći dio kazne služio u pritvorskoj jedinici UN u Hagu, od travnja 2004, a trenutno je u belgijskom zatvoru, gdje je premješten u rujnu 2020. godine.

Tijekom 228 dana obnovljenog suđenja saslušano je ukupno 80 svjedoka i prihvaćeno preko 6.000 dokaza.

"To je uobičajna procedura, samo što je Sud inzistirao u posljednje vrijeme da se pogotovo te izjave o kajanju javno objave", kazala je odvjetnica Nožica.

Dodik je ocijenio kako će praksa koja do sada vrijedi zateći i Ratka Mladića