Haški sud generala osuđenog za genocid u Srebrenici odbio pustiti na slobodu

Međunarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove ponovno je odbio zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu nekadašnjeg zapovjednika Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske Radislava Krstića, osuđenog na 35 godina zatvora zbog pomaganja genocida u Srebrenici.

Predsjednica Mehanizma, sutkinja Graciela Gatti Santana, u odluci je navela kako smatra da njegov zahtjev treba odbiti, iako ispunjava uvjete da bude razmatran za prijevremeno puštanje na slobodu.

Nije pokazao stupanj rehabilitacije

''Iznimna težina zločina za koje je osuđen snažno govori protiv odobravanja prijevremenog puštanja na slobodu, a Krstić nije pokazao stupanj rehabilitacije koji bi bio razmjeran težini njegova kaznenog postupanja'', navela je Gatti Santana.

Ona je, ipak, ukazala na nekoliko važnih pokazatelja njegova napretka prema dostizanju standarda rehabilitacije, uključujući činjenicu da je javno podržao usvajanje rezolucije Opće skupštine Ujedinjenih naroda kojom se određuje Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici iz 1995. godine, unatoč službenom stavu Srbije o toj rezoluciji.

Gatti Santana ukazala je i na činjenicu da je Krstić ostao pri svojem priznanju odgovornosti za zločine za koje je osuđen čak i nakon značajne medijske pozornosti koju je izazvala njegova izjava iz 2024. godine.

''Ohrabrila bih Krstića da nastavi promišljati o događajima koji su doveli do njegove osude, o svojim djelima i propustima, kao i o utjecaju svojega ponašanja na počinjenje zločina, te da temeljito razmotri postoji li bilo kakva informacija koju bi mogao pružiti, a koja bi mogla pomoći nacionalnim kaznenim postupcima ili identifikaciji lokacija na kojima se nalaze posmrtni ostaci nestalih osoba'', navela je Gatti Santana.

Krstić je ranije uputio zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu, kao i pismo u kojem je prihvatio odgovornost, o čemu je izvijestio Detektor.

Uputio pismo

U pismu je Krstić pohvalio usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici, kojom je 11. srpnja određen kao Dan sjećanja na žrtve genocida, te naveo kako podržava Rezoluciju.

''Prihvaćam presude Tribunala iz 2001. i 2004. godine, u kojima je utvrđeno da su snage vojske kojoj sam pripadao počinile genocid nad Bošnjacima u Srebrenici u srpnju 1995. godine, te da sam pomagao i podržao genocid znajući da su neki članovi Glavnog stožera imali namjeru počiniti genocid'', rekao je Krstić u pismu.

Krstić je tada napisao da je pomagao i podržao zločin protiv čovječnosti sudjelovanjem u udruženom zločinačkom pothvatu prisilnog uklanjanja bošnjačkih civila iz Potočara, kao i da je sudjelovao u stvaranju humanitarne krize koja je prethodila prisilnom premještanju žena, djece i starijih osoba iz Srebrenice, znajući da su civili izloženi ubojstvima, silovanjima, premlaćivanjima i zlostavljanjima.

Naveo je i kako je znao da Glavni stožer VRS-a nema dovoljno svojih snaga za provedbu pogubljenja bez uporabe snaga Drinskog korpusa.

''Želio bih se još jednom u životu naći u Potočarima, pokloniti se žrtvama i zamoliti za oprost'', napisao je Krstić, objašnjavajući da će to učiniti ako to dopuste obitelji žrtava.

Mehanizam je Krstiću u više navrata odbijao zahtjeve za prijevremeno puštanje na slobodu, o čemu je pisao Detektor.

Početkom ove godine Sud BiH potvrdio je optužnicu koja Krstića tereti za zločin protiv čovječnosti počinjen 1992. godine u Novoseocima kod Sokoca.