Pokrenuta inicijativa za povratak olimpijskih igara u Sarajevo

Inicijativa još nema službeni okvir. Naredni korak su institucije i međunarodni partneri, kažu Said Fazlagić i Izet Rađo

Olimpijski odbori Slovenije i Bosne i Hercegovine počinju formalne razgovore o zajedničkoj kandidaturi za organizaciju Zimskih olimpijskih igara, potvrdili su u razgovoru za Oslobođenje potpredsjednik Olimpijskog komiteta BiH Izet Rađo i generalni tajnik Komiteta Said Fazlagić.

Samu inicijativu pokrenuo je Fazlagić početkom 2026. godine, s ciljem ponovnog dovođenja olimpijskog duha u Sarajevo, odnosno Bosnu i Hercegovinu.

Barcelona odustala

Ovaj koncept temelji se na iskorištavanju postojećih sportskih kapaciteta oba grada i suradnji na regionalnoj razini.

"Nemamo nikakav službeni dokument, nego u ovom trenutku samo ispitujemo kakvo je mišljenje javnosti i kakav je feedback za tu ideju. Imali smo onu ideju s Barcelonom, kojoj smo ozbiljno pristupili, međutim Barcelona zbog svojih unutarnjih problema, odnosno određene neusklađenosti na razini njihovih ministarstava, pokrajina i regija, nije uspjela nastaviti s kandidaturom", pojasnio je Fazlagić.

Dodao je kako je ideja djelomično proizašla i iz zajedničke organizacije igara koje su održane u Milanu i Cortini, s obzirom na to da je između tih gradova pet sati vožnje.

"Onda smo u nekim neformalnim razgovorima došli na ideju zašto to ne bismo radili s državama koje su nam najbliže i koje imaju taj kapacitet, a to je svakako Slovenija. Mi smo samo neformalno razgovarali s kolegama iz Slovenije i primijetili smo, ako smijem reći, osmijeh na licu, međutim s obzirom na to da je riječ o vrlo ozbiljnoj temi, nisu započeti službeni razgovori, nego su svi primili na znanje tu ideju, uz osmijeh, i na tome je sve završilo. U narednom razdoblju obavit će se određeni razgovori, najprije s našim autoritetima i zakonodavnom vlašću na svim razinama, naravno s našim savezima koji bi bili uključeni, a potom ozbiljno pristupiti kolegama iz Slovenije i eventualno, kao treći korak, otići u Međunarodni olimpijski odbor i predstaviti našu ideju", istaknuo je Fazlagić.

Pojasnio je kako više ne postoje kandidature za dobivanje olimpijskih igara, nego se ide izravno na razgovor u Međunarodni olimpijski odbor, iznese se projekt i potom se dogovorno traži termin koji bi bio najprikladniji za kandidata.

"U ovom slučaju, ako se to dogodi, to bi bili Sarajevo i Ljubljana, odnosno BiH i Slovenija ili neki drugi grad u Sloveniji. To je uvedeno jer je u jednom trenutku Međunarodni olimpijski odbor imao Pariz i Los Angeles kao kandidate, pa bi bilo šteta izgubiti bilo kojeg od ta dva vrhunska kandidata, pa je sustav promijenjen. Dakle, više nema kandidatura u kojima pet vrhunskih gradova pokušava dobiti olimpijske igre pa četiri odlaze razočarana, nego se formira svojevrsna lista čekanja i dogovorno bira grad", kazao je Fazlagić.

Dodao je kako bi u ovoj geopolitičkoj situaciji to bio fantastičan iskorak, jer mi, htjeli to ili ne, još uvijek nismo svrstani i svi su dobrodošli u BiH i Sloveniju.

Olimpijski grad i olimpizam

"Što se tiče naših koristi, prije svega riječ je o olimpijskim borilištima koja trenutno 'spavaju zimski san', uz naše svakodnevne inicijative, tako da se ništa značajno ne događa ni na Igmanu ni na Bjelašnici u smislu izgradnje nove staze za spust, niti se nešto događa s bob-stazom i skakaonicama. To je bio naš primarni cilj, naravno sve u skladu s načinom na koji bi se projekt razvijao. Tu je i poboljšanje imidža, ponovno vraćanje olimpijskog duha na velika vrata, koji smo djelomično već vratili kroz EYOF, kao i višestruke koristi u svim segmentima – ekonomskim, marketinškim, diplomatskim, političkim, regionalnim, svjetskim i europskim", naglasio je Fazlagić.

Akademik Rađo, komentirajući inicijativu Fazlagića, ističe kako je Said prenio razmišljanje iz Olimpijskog odbora BiH.

"Mi kao olimpijski grad uvijek trebamo razmišljati kako održati olimpizam grada živim. S obzirom na to da se svijet mijenja i da olimpijade više neće biti tako skupe niti imati razmjere kakve su imale, Sarajevo je najbolje simbolično mjesto gdje bi se mogao potaknuti razgovor u narednih 10 do 12 godina. A zašto je najbolji partner Slovenija? Zato što Slovenija ima resurse, uvjetno rečeno, koje mi nemamo, a ne mora značiti da ih nećemo obnoviti", pojasnio je Rađo.

Dodao je kako je Slovenija bliža nego neki raniji organizatori.

"Sjećate se da smo govorili o 2032. godini i olimpijskim igrama mladih svijeta. To natjecanje gubi potencijal i odlučili smo razmišljati drugačije. Uskoro imamo službeni sastanak s ljudima iz Olimpijskog odbora Slovenije i to je prvi krug razgovora. Ako bude pozitivnog odjeka, tada trebamo ići na Europski olimpijski odbor, što je drugi krug, a treći bi bio Međunarodni olimpijski odbor. Nakon toga bi se išlo dalje, odnosno države bi se trebale uključiti. Uglavnom, po meni, ovo je sve na razini ideje i to je jako dobro, jer Bosna i Hercegovina i Sarajevo trebaju biti u fokusu kada su u pitanju velike i pozitivne stvari", poručio je.

Prema njegovim riječima, riječ je o prilici za nove generacije, kao što je generacija iz 1984. godine odradila dobar posao i organizirala Olimpijske igre.

Europski novac

"Tako je i 2019. godine jedna nova organizacija obnovila olimpijski duh kroz EYOF. Ovo je prilika da za nekih 10 do 12 godina, ako se krene tim putem, nove generacije u svojoj zemlji imaju viziju i rade na tome. Moram reći da imamo dosta borilišta koja mogu zadovoljiti standarde. Naravno, potrebno je unapređenje tehnologije i slično, jer digitalna transformacija učinila je svoje. Ako stvaramo viziju za narednih 12 godina i želimo ući u tu priču, prirodno je da Sarajevo kao grad u svoje strateške projekte uključi komunikaciju i infrastrukturu. To bi bila vizija koja bi unaprijedila i podigla naša borilišta na višu razinu", naglasio je.

Rađo ističe kako se trenutačno na planinama u BiH mogu održavati natjecanja u nekim alpskim disciplinama, ali ostali sadržaji trebaju biti unaprijeđeni.

"Ništa nije skupo kada postoji zajednička vizija i kada ljudi to zaista žele. S obzirom na to da se približavamo Europskoj uniji, Slovenija je svoje sportske objekte, kako zimske tako i ljetne, obnovila sredstvima Europske unije. U tom smislu vidim veliki projekt kroz olimpijske igre, kako bismo obnovili infrastrukturu i pripremili se za tako nešto", zaključio je Rađo.