Čak 8 od 18 najpopularnijih njemačkih klubova iduće sezone igrat će Bundesligu 2

Ispadanjem Schalkea (158.000 članova) i Werdera (40.100 članova) iz Bundeslige 1, u idućoj sezoni će osam od 18 najpopularnijih njemačkih klubova igrati u drugoj Bundesligi.

Uz navedeni dvojac, to su još HSV (85.360 članova), St. Pauli (30.400 članova), Fortna Duesseldorf (27.500 članova), Nuernberg (24.223), Dynamo Dresden (24.029) i Hannover 96 (22.000).

Da se Koln (111.000 članova) kojim slučajem nije spasio u dodatnim kvalifikacijama za ostanak, omjer bi bio devet-devet...

Navedenih osam drugoligaša zajedno ima 29 naslova prvaka Njemačke. Nuenberg je bio njemački prvak u devet navrata, Schalke u sedam, HSV šest puta, Werder četiri, Hannover 96 dvaput i Fortuna iz Duesseldorfa jednom...

Kada bismo dodali i naslove Istočne Njemačke (Dynamo Dresden ima osam naslova), onda bi brojka bila još i dosta veća.

Važnost broja članova

Inače, broj članova kluba je u njemačkom nogometu jako važan jer tamošnji zakon nalaže da vlasnici klubova moraju ostati u većinskom vlasništvu udruga građana koje drže 50% + 1 dionicu klubova, neovisno o tome koliko ostali vlasnici 'upumpavaju' novaca u preostalih 50% - 1 dionicu kluba.

Tako je nogometni klub Bayern Muenchen uređen kao športsko dioničko društvo u kojem većinski udio ima udruga građana Bayern Muenchen, a ciji su vlasnici Bayernovi članovi. Ista je stvar i s preostalim njemačkim velikanima, izuzev Bayera iz Leverkusena i Wolfsburga koji su osnovani kao klubovi poznatih njemačkih korporacija - Bayera i Volkswagena.

RB Leipzig i Hoffenheim su financirani od samo jednog 'investitora', no oni su (pogotovo zbog toga omraženi RB Leipzig) prilagodili svoje statute na način da ne može baš svatko kome je taj klub drag postati njegovim članom.

Bavarci su klub s najvećim brojem članova na svijetu. Početkom godine imali su ih 293.000, čime su preskočili drugoplasiranu Benficu (230 tisuća) i trećeplasiranu Barcelonu (223 tisuća), dok je na četvrtom mjestu argentinski velikan Boca Juniors sa 206 tisuća članova.

Drugi klub u Bundesligi po broju članova je Borussia Dortmund koja ima samo dvije tisuće članova više od velikog regionalnog rivala Schalkea koji pak ima 158 tisuća. Uz 'veliku trojku' jedini njemački klub koji ima više od 100 tisuća članova, točnije 111 tisuća je Koeln, piše Germanijak.hr.

Vlasništvo članova kao brana za biznismene

Osim što su članovi u njemačkim klubovima posljednja brana između njihovih klubova i pohlepnih dioničara, oni su ujedno i njihovi vlasnici. Samim time osjećaju puno veću povezanost prema svojem klubu, ali i lokalnoj zajednici.

Navijači svih ostalih njemačkih klubova ponose se svojim statusom i zakonom koji brani upravama njihovih klubova da ga prodaju većinskom vlasniku koji će onda, kao što je bio slučaj u nekim engleskim dioničkim društvima, promijeniti klupski identitet, sudjelovati u raznim financijskim malverzacijama, možda 'franšizu' preseliti u drugi grad, ili je poslati u bankrot.

Arapski šeici, ruski magnati, američki biznismeni, kineski konzorciji i ostale grupacije za astronomske iznose već godinama kupuju nogometne klubove, a onda te klubove udaljavaju od lokalnih i 'tvrdokornih' navijača i okreću se globalnom tržištu.

U Njemačkoj je situacija drukčija, zadržao se taj sportski romantizam, upravo zbog odredbe da vlasnici klubova moraju ostati u većinskom vlasništvu udruga građana (50% + 1 dionica).