Znanstvenici otkrili tajnu fascinantnog pjeva kitova koji se bore s problemom modernog doba

U dubinama Zemljinih oceana, kitovi usani (porodica kitova), poput veličanstvenog grbavog kita, neprestano zadivljuju znanstvenike svojim neodoljivim pjevom.

Nedavno je otkrivena tajna iza podvodnih vokalizacija tih morskih divova - jedinstvena prilagodba u njihovom grkljanu, koju su otkrili znanstvenici.

Biolog Coen Elemans sa Sveučilišta u Južnoj Danskoj, glavni autor studije objavljene u časopisu Nature, izražava strahopoštovanje prema tim izvanrednim stvorenjima, javlja Zimo.

To su među najspektakularnijim životinjama koje su ikad lutale našim planetom. Oni su vrlo inteligentne, društvene životinje koje bi veličinom nadmašile većinu dinosaura i hranile se najmanjim račićima. Imaju rijetku sposobnost učenja novih pjesama i širenja svoje glasovne kulture diljem planeta, pojašnjava Elemans.

Ključna uloga proizvodnje zvuka za komunikaciju

Kitovi usani, uključujući kolosalnog plavog kita, koriste modifikaciju grkljana koja uključuje jastuk od masti i mišića unutar grkljana, što im omogućuje proizvodnju niza zvukova. Elemans naglašava ključnu ulogu proizvodnje zvuka za komunikaciju u mutnim i tamnim oceanima.

Da bi komunicirali i pronašli jedni druge u mutnim i mračnim oceanima, kitovi usani u velikoj mjeri ovise o proizvodnji zvuka. Na primjer, ženke grbavog kita i njihovo potomstvo komuniciraju jedni s drugima glasom, a mužjaci grbavih kitova pjevaju kako bi privukli ženke, kaže Elemans.

Evolucijski biolog i koautor studije W. Tecumseh Fitch sa Sveučilišta u Beču smatra da su spomenute modifikacije grkljana kod kitova usana fascinantne.

Ono što je fascinantno jest da, iako su modifikacije grkljana jedinstvena i potpuno nova struktura, glavni izvor zvuka - fizika koja leži u pozadini interakcije između zraka i tkiva - slijede iste principe kao i kod drugih sisavaca, od šišmiša do tigrova i slonova, uključujući ljude te još i ptice, pojašnjava Fitch.

Problem buke u morima

Evolucija grkljana kitova, prije otprilike 50 milijuna godina, omogućila je tim kolosalnim morskim sisavcima da vokaliziraju pod vodom dok su se prilagođavali izazovima povezanim s disanjem i vokaliziranjem u moru. Međutim, nova studija također otkriva suvremeni izazov: zvukovi brodova koje stvaraju ljudi preklapaju se s frekvencijom vokalizacije kitova, potencijalno ometajući njihove komunikacijske sposobnosti.

Nažalost, kitovi usani su fiziološki ograničeni i ne mogu lako pjevati više ili dublje kako bi izbjegli ljudsku buku, naglašava Elemans.

Razotkrivajući misterije tih oceanskih melodija, znanstvenici nastavljaju stjecati uvide u izvanredne živote kitova usana i izazove s kojima se suočavaju u našim modernim, bučnim morima.