Znanstveni tim Ivana Đikića dokazao gdje je slaba točka koronavirusa

Ugledni hrvatski znanstvenik Ivan Đikić može se pohvaliti još jednim revolucionarnim otkrićem. On je za Dnevnik Nove TV govorio o najnovijem znanstvenom radu koji je objavljen u časopisu Nature.

Znanstvenici, među kojima i Đikić, u njemu su objasnili razliku između SARS-a i COVID-19.

''Pokazali smo zašto se razlikuju i zašto klinička slika može biti blaža na početku i kasnije smrtonosna kod COVID-a, a zašto je kod SARS virusa vrlo aktivna na početku'', rekao je Đikić.

''Značajno je zbog toga što smo pokazali gdje je slaba točka virusa. Virus ima evolucijski stvorene enzime koji mogu utjecati na stvaranje novih virusa, ali u isto vrijeme na blokiranje našeg antivirusnog odgovora. Na taj način mi sada možemo - preko blokiranja jednog virusa pogoditi tu slabu točku virusa i pomoći da se virus prekine širiti. U isto vrijeme imamo pojačan imunološki odgovor kod organizma", objašnjava Đikić.

Važno otkriće ne samo za ovu pandemiju

Dodaje kako je otkriće vrlo važno ne samo za ovu pandemiju nego i za eventualne nove.

Ovo je jako važno zbog toga što ne samo da možemo stvoriti lijekove relativno brzo na temelju supstanci koje momentalno imamo nego možemo za budućnost osigurati da ćemo imati specifične lijekove za druge koronaviruse koji imaju vrlo slične enzime.

Koronavirus 1 SARS ima 89 posto sličnosti s koronavirusom 2, a nadamo se i vjerujemo da će koronavirus 3 i 4 kada se pojave imati identičan virus, pa ćemo se stvaranjem tih lijekova zaštiti u budućnosti kod pandemija novih koronavirusa, rekao je.

Otkriće u rekordnom roku

Dodao je da su do znanstvenici do otkrića došli u rekordnom vremenu.
''Mi smo u rekordnom vremenu, unutar pet mjeseci napravili otkriće, napisali rad, recenzirani rad i objavljen je u vrhunskom svjetskom časopisu unutar pet mjeseci. To se nikad nije dogodilo u mojoj karijeri, vrlo rijetko se događa u bilo čijoj'', ističe Đikić.

Dodaje da ovakav uspjeh duguju otvorenoj znanosti.

''Sve je zaslužno tome da smo bili vrlo otvoreni, da imamo otvorenu znanost, dijelili smo rezultate preko društvenih mreža, stvarali kolaboracije širom Europe. Mnogi znanstvenici iz Njemačke i Nizozemske su doprinijeli reagensima, eksperimentima, tako da je jedinica koju smo imali u Frankfurtu bila potpomognuta sa šest drugih laboratorija iz Nizozemske i Njemačke i samo zajedničkim radom smo postigli ovaj uspjeh'', zaključio je ugledni hrvatski znanstvenik Ivan Đikić.