Đikić: Bude li opuštanja, virus preuzima ritam

Direktor Instituta za biokemiju u Frankfurtu, znanstvenik Ivan Đikić rekao je u nedjelju kako je u vezi koronavirusa važno znati da će virus preuzeti ritam bude li bilo opuštanja.

Đikić je gostovao u HRT-ovoj emisiji "Nedjeljom u dva", a na pitanje što kaže na kritike za čestu prisutnost u medijima i javni angažman na ovoj temi, odgovorio je da je, uz sav svoj posao, angažiran i na javnom prenošenju konkretnih znanstvenih činjenica.

"Moja motivacija nije biti u medijima",rekao je i dodao da to čini i zato što je zabrinut kada se manipulira znanstvenim podacima.

Smatra da je ovoj krizi s koronavirusom bilo neophodno da se u raspravu uključe znanstvenici kao i da se upliće epidemiolozima u posao. Zna, kaže, i o virologiji i epidemiologiji, kao i o samom virusu i njegovu ponašanju - s obzirom na to da s njime radi šest mjeseci.

Hrvatska je do lipnja bila "ispred" virusa, sada "kaska" za njim

Đikić je rekao i da je Hrvatska, što se tiče borbe protiv epidemije, odigrala jako dobru utakmicu od veljače do lipnja. U tom trenutku bila je ispred virusa, rekao je.

"Svaku odluku donosili smo na taj način da znamo što će se dogoditi u naredna dva tjedna. Negdje od polovice lipnja, kada smo proglasili da smo pobijedili koronavirus u Hrvatskoj, došlo je do opuštanja, nerazumijevanja određenih odluka, loše komunikacije i to je dovelo do toga da se popustila tenzija u javnosti i da su ljudi na neki način počeli shvaćati da virus više nije tako opasan" ocijenio je Đikić.

Za razliku od Hrvatske, dodao je, znanstvenici u Njemačkoj od veljače do danas propagirali nošenje maski u dućanima, na radnim mjestima, u javnom prijevozu.

"Jer nam je jasno, na temelju znanosti, ako se budemo opustili, virus će preuzeti ritam i onda će ići ispred nas, a mi ćemo kaskati. I nažalost, ovo što nam se danas događa u Hrvatskoj, ovaj veliki broj zaraženih je posljedica toga da smo sada u kaskanju za virusom. Virus je sada tamo gdje smo mi trebali biti prije dva tjedna", ocijenio je.

Važno je testiranje unaprijed

Kazao je i kako političke izjave ne daju znanstvene podatke i onda šalju krivu poruku u javnost. Primjerice izjave oko pola milijuna ljudi koji su došli na odmor u Hrvatsku.

"Nemoguće je da od pola milijuna ljudi baš nitko nije zaražen, jer nikoga nismo ni testirali", rekao je i dodao da najveća opasnost koronavirusa nije težina bolesti, nego njezino asimptomatsko širenje.

Mnogi koji su bili na svadbama i drugim javnim okupljanjima se prikrivaju, jer ne žele prolaziti kroz testiranja i oni predstavljaju veliku opasnost, napomenuo je.

Također je istaknuo da bi testiranje unaprijed moglo predvidjeti gdje se nalazi virus i koliko ga primjerice ulazi s turistima u Hrvatsku.

"Naprimjer kolega Kopal koji je odličan teoretičar, on bi trebao u Stožeru predvidjeti što će se dogoditi za dva tjedna, koliki će broj zaraženih biti", dodao je.

O izjavi Zorana Milanovića: Od karijesa se ne umire, za razliku od koronavirusa

Nastavno na temu testiranja, izjavu ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslava Capaka - da nije važno koliko i kako gađate, nego je važno da pogodite metu - smatra na neki način populističkom.

"Ono što svugdje po svijetu znamo: što više testiramo, bolje znamo usmjeriti mjere. I zato je Hrvatska u početku bila jako uspješna, jer su na temelju ranih testiranja mogli predviđati mjere, imali smo lockdown gdje je participacija građana bila vrlo uspješna", istaknuo je i dodao da je Koreja najbolji primjer zašto je testiranje uspješno u borbi protiv koronavirusa.

Komentirao je i izjavu hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića koji je usporedio koronavirus s karijesom.

"Mogu samo reći: od karijesa se ne umire, a od koronavirusa se stvarno umire", rekao je dodavši da je to neusporedivo.

Osvrnuo se i na Milanovićevu izjavu da će ljudi "poludjeti" od tolike količine informacija, rekavši kako su mediji doista svakodnevno puni informacija, ali i senzacionalističkih naslova, i zato je bitno da znanstvenici koji imaju kredibilitet također imaju svoj glas.

Kaže da je za javnost jako bitno znati i da se znanstvene činjenice mijenjaju.

"Ono što je vrijedilo u trećem mjesecu, to se promijenilo kroz podatke koje imamo i sada su preporuke druge", rekao je, između ostalog, Đikić.