Znanost sad tvrdi da ne valja saditi šume

Sadnja velikih površina novih šuma, umjesto da pomaže okolišu, može imati suprotni učinak, pokazale su dvije studije, piše Hina.

Prema jednom istraživanju, koje je prenio BBC, financijski poticaji za sadnju šuma mogu se obiti o glavu i smanjiti bioraznolikost uz malo utjecaja na smanjivanje atmosferskog ugljičnog dioksida.

Pročitajte još

Europa velikom brzinom gubi šume!

Drugo istraživanje pokazalo je da se možda precjenjuje količina ugljika koju novo posađene šume mogu apsorbirati.

Ključna je poruka oba rada da sadnja drveća nije jednostavno rješenje klimatske krize.

Tijekom proteklih godina ideja o sadnji drveća kao jeftinom rješenju s visokim učinkom na klimatske promjene uzela je maha.

Ranija istraživanja sugerirala su da drveće ima ogromni potencijal upijanja i skladištenja ugljičnog dioksida i mnoge zemlje sadnju šuma uvrstile su u prioritete borbe protiv klimatskih promjena.

Zemlje su pozvane da obnove 350 milijuna hektara iskrčene zemlje do 2030.

Do sada oko 40 zemalja podržalo je tu ideju.

No znanstvenici pozivaju na oprez u pogledu žurbe sa sadnjom šuma i upozoravaju da 80 posto planova uključuje sadnju jedne vrste ili malog broja vrsta drveća.

Subvencije su za dio privatnika značile sadnju ekonomski isplativih vrsta a ne one koje rastu u tom podneblju te se zbog toga apsorpcijski kapacitet šuma za ugljik nije povećao, a ubrzao se gubitak bioraznolikosti.

U drugoj studiji znanstvenici su proučavali apsorpciju ugljika iz atmosfere i njegovo skadištenje u tlu te su utvrdili da je sadnja šuma na tlima siromašnim ugljikom pomagala povećanju apsorpcije ugljika iz zraka no to nije bio slučaj sa sadnjom šuma u ugljikom bogata tla.

Oba rada objavljena su u časopisu Nature Sustainability.