Zbog klimatskih promjena razorni uragani triput češći

Najrazorniji uragani danas su triput češći nego prije stotinu godina, kažu znanstvenici Sveučilišta u Kopenhagenu, koji su to zaključili korištenjem nove metode izračuna.

Prethodni pokušaji izolacije utjecaja klimatskih promjena na uragane često su rezultirali oprečnim rezultatima.

Ali nova studija upućuje na to da je povećanje štete koju uzrokuju takvi veliki cikloni povezano s globalnim zagrijavanjem, piše ScienceAlert.

Uragani ili tropski cikloni smatraju se jednom od najrazornijih prirodnih katastrofa.

Šteta koju je 2005. godine za sobom ostavio uragan "Katrina" iznosio je 125 milijarda dolara, što je otprilike jedan posto američkog BDP-a.

Jedno od težih pitanja s kojim se znanstvenici suočavaju je na koji način usporediti uragane iz različitih razdoblja. Je li materijalno povećanje štete zabilježeno u prošlom stoljeću jednostavno posljedica činjenice da danas na područjima koja zahvaćaju uragani živi više uglavnom bogatije populacije?

Ranija istraživanja pokazala su da je veća materijalna šteta povezana s boljim imovinskim stanjem stanovništva, a ne sa statistički značajnijim promjenama učestalosti uragana.

Nova saznanja znanstvenika Sveučilišta u Kopenhagenu dovode u pitanje takvo stajalište.

Umjesto da vode računa o ekonomskoj šteti, autori izvješća evidentirali su površinu koju je u razdoblju između 1900. i 2018. u potpunosti uništilo više od 240 oluja na temelju baze podataka osiguravajućih društava.

Kao primjer su uzeli uragan Irmu koji je 2017. pogodio Floridu. U krugu od oko 10.000 četvornih metara od epicentra oluje živjelo je otprilike 1,1 milijuna stanovnika.

S obzirom na to da se bogatstvo po glavi stanovnika ondje procjenjuje na 194.000 dolara, znanstvenici su zaključili da ukupno bogatstvo u regiji koja se proteže na 10.000 četvornih kilometara iznosi 215 milijarda dolara.

Štetu od oluje procijenili su na 50 milijarda dolara, što je u konačnici iznosilo 23 posto ukupnog bogatstva regije. Ako se od 10.000 četvornih kilometara oduzme spomenutih 23 posto, u konačnici uništena površina obuhvaća 2300 četvornih kilometara.

Korištenjem sličnih numeričkih modela o područjima, bogatstvu i naseljenosti nekih regija u posljednjih stotinu godina, znanstvenici su uspjeli izraditi realnije usporedbe o šteti koja nastane nakon uragana na nekom području u posljednjih nekoliko desetljeća. Ustanovili su da se učestalost najrazornijih uragana povećavala za 330 posto po stoljeću i vjeruju da je uglavnom posljedica porasta temperature.

"Naši podaci upućuju na to da je šteta veća zbog očiglednih klimatskih promjena, odnosno ekstremno snažnih oluja i uragana, koji su posljedica globalnog zagrijavanja", zaključili su.

"Nova metoda praćenja učestalosti uragana uistinu je dobra", smatra autor studije Aslak Grinsted sa Sveučilišta u Kopenhagenu.

"Podaci o učestalosti uragana nisu rezultat samo mojih istraživanja, već se do sličnih podataka došlo i ostalim numeričkim metodama i vjerujem da su vrlo korisni". Rezultati studije objavljeni su u stručnome časopisu PNAS, prenosi Hina.