Zašto su bolesti koje se prenose sa životinje na čovjeka sve češće?

Od Covida 19 do majmunskih boginja, preko MERS-CoV infekcije do ebole, ptičje gripe, zike i HIV-a, bolesti koje se prenose sa životinja na ljude umnožile su se posljednjih godina te su povećale bojazan od pojave novih pandemija.

Agencija AFP daje odgovor na pitanje: zašto su bolesti koje se prenose sa životinje na čovjeka sve češće?, prenosi Hina.

Zoonoza

Zoonoza je bolest ili infekcija koja se prenosi sa životinja iz potkoljenice kralježnjaka na ljude i obrnuto. Patogeni uzročnici mogu biti bakterije, virusi ili paraziti.

Pročitajte još

Novo otkriće: Metan nije tako loš za zemlju

Ove se bolesti prenose direktno tokom kontakta između životinje i čovjeka te indirektno putem hrane ili prijenosnika, poput insekata, pauka ili grinja. Neke bolesti na kraju postanu specifično ljudske, poput Covida 19.

Prema Svjetskoj organizaciji za zdravlje životinja, 60 posto ljudskih zaraznih bolesti su zoonoze.

Pojam zoonoze podrazumijeva širok opseg bolesti. Neke utječu na probavni sistem kao salmoneloza, druge na dišni sustav kao ptičja i svinjska gripa te Covid, a neke na živčani sistem kao bjesnoća.

Težina simptoma kod ljudi ovisi o bolesti i zaraznosti uzročnika, ali i o zaraženoj osobi koja može biti posebno osjetljiva na uzročnika.

Šišmiši

Šišmiši djeluju kao rezervoar za mnoge viruse koji pogađaju ljude. Neki su poznati već duže vrijeme, poput virusa bjesnoće, ali mnogi su se pojavili posljednjih desetljeća, poput ebole, SARS koronavirusa, Sars-CoV-2 (koji uzrokuje Covid 19) ili virusa Nipah, koji se pojavio u Aziji 1998. godine.

Jazavci, tvorovi, kune i lasice često su povezani s virusnim zoonozama, a posebno onima koje je uzrokovao koronavirus.

Ostali sisavci, poput goveda, svinja, pasa, lisica, deva i glodavaca, također često igraju ulogu posrednog domaćina. Svi virusi odgovorni za velike pandemije influence imali su ptičje porijeklo, bilo izravno ili neizravno.

Konačno, insekati poput krpelja prijenosnici su mnogih virusnih bolesti koje pogađaju ljude.

Nakon što su se pojavile prije više hiljada godina, zoonoze su se umnožile u posljednjih 20 do 30 godina. Veći broj međunarodnih putovanja omogućio im je brže širenje.

Zauzimanjem sve većih područja planeta, ljudi pridonose i narušavanju ekosistema, kao i unapređenju prijenosa virusa. Industrijski uzgoj povećava rizik od širenja patogena između životinja.

Klimatske promjene

Trgovina divljim životinjama također povećava izloženost ljudi mikrobima koje mogu nositi. Krčenje šuma povećava rizik od kontakta između divljih životinja, domaćih životinja i ljudi.

Klimatske promjene natjerat će mnoge životinje da napuste svoje ekosisteme u potrazi za područjima povoljnijim za život, upozorilo je istraživanje koje je objavio naučni časopis Nature.

Životinjske vrste će većim miješanjem više prenositi svoje viruse, što će pospješiti pojavu novih bolesti koje bi se mogle prenositi na ljude.

„Bez preventivnih strategija, pandemije će se češće pojavljivati, brže će se širiti, ubijati više ljudi i utjecati na globalnu ekonomiju s razornijim efektom nego ikad prije“, upozorila je UN-ova Stručna skupina za biološku raznolikost još 2020. godine.

Prema procjenama objavljenim u časopisu Science, postoji 1,7 miliona nepoznatih virusa među sisavcima i pticama, od kojih 540 do 850 hiljada može zaraziti ljude.

Prije svega, širenje ljudskih aktivnosti i povećana interakcija s divljim životinjama povećavaju rizik da će virusi koji mogu zaraziti ljude „pronaći“ svog domaćina, prenosi Hina.