Zašto je direktor FBI-a zaplijenio dokumente Nikole Tesle?

Na današnji dan, 7. siječnja 1943. u New Yorku je preminuo Nikola Tesla, američki znanstvenik i izumitelj, jedan od najvećih umova moderne znanosti.

Tesla je umro u dobi od 86 godina, a uzrok smrti bio je srčani ugrušak. Umro je u sobi broj 3327 hotela New Yorker (odsjedao je navodno samo u sobama čiji je broj bio djeljiv s tri).

U spremištima hotela nalazile su se goleme količine Teslinih dokumenata koje je napisao tijekom života. Povodom Tesline smrti počasni govor na radiju održao je newyorški gradonačelnik Fiorello La Guardia.

Teslinom svečanom pokopu prisustvovalo je oko 2000 ljudi, među njima i nobelovci. Kremiran je, a urna s njegovim pepelom danas se nalazi u Muzeju Nikole Tesle u Beogradu.

U doba kad je umro, Tesla je radio na teleforce oružju, svojevrsnoj zraci smrti, koja je trebala služiti za obaranje aviona s neba. Direktor FBI-a J. Edgar Hoover dao je Teslinim dokumentima oznaku najtajnijih materijala, jer su potencijalno mogli biti opasni u rukama neprijatelja (bilo je to doba Drugog svjetskog rata).

Na kraju je oznaka tajnosti skinuta, a dokumente je naslijedio Teslin nećak Sava Kosanović i danas se nalaze u spomenutom beogradskom Muzeju Nikole Tesle.

Pročitajte još

Na današnji dan prije 80 godina otišao je veliki Nikola Tesla

Znameniti izumitelj jedan je od najpoznatijih povijesnih ličnosti, a utjelovljuje arhetip usamljenog vizionara, kojeg društvo ne razumije, a bori se za bolji i pravedniji svijet.

Često ga se naziva ocem modernog elektroničkog doba i čovjekom koji je htio svijet opskrbiti besplatnom energijom.

Tko je stvorio mit o Tesli?

Postoje mišljenja kako su mit o Tesli stvorile generacije publicista, političara i novinara.

Stvarni Tesla bio je iznimno talentiran, ali je bio daleko od neshvaćenog genija. Bio je umiješan u prisvajanje tuđih patenata, sklon je bio pretjerivati svoja postignuća u novinama te su ga i prijatelji poznavali kao iznimno tvrdoglavu osobu.

Odbacivao je dosta postojeće fizike pa nije razumio atomsku građu, teoriju relativnosti, sve zakone elektromagnetizma pa čak niti mehanička gibanja, tumačeći sve kroz svoje instinktivno razumijevanje elektriciteta.

Simpatizirao je jugoslavensku kraljevsku obitelj, nije razumio svjetsku politiku, a bio je i pobornik negativnih oblika eugenike.

Dosta njegovih prijedloga izuma nije imalo smisla – od radara za podmornice, do energetskih zraka koji bi danas završile kao vijesti u tabloidima.

Nesumnjivo je da je Tesla uvelike zaslužan za brojne tehničke izume, ali je on ipak bio obična osoba, puna mana i češće kriva nego u pravu. Iz poštovanja prema njegovim postignućima ne bi ga se smjelo pretvarati u božanstvo.

Čiji je Tesla?

Nikola Tesla rođen je u selu Smiljani, na području današnje Hrvatske, a dobro su poznate prepirke Hrvatske i Srbije oko njegova podrijetla.

Amerikanci ga prisvajaju jer je većinu svog života i stvaralaštva proveo u SAD-u, a prisvaja ga i Austrija jer je pohađao Politehnički institut u Grazu u kojem je stekao osnovno obrazovanje.

Teslu prisvaja i Rumunjska naglašavajući njegovo navodno vlaško podrijetlo kao i sličnosti prezimena Tesla riječima u rumunjskome jeziku.

Teslu su pokušali prisvojiti i Grci ističući da je Teslin otac bio svećenik u grčkoj patrijaršiji, iako je ta patrijaršija pripadala Peću, pa postoje čak i Mađari koji su Teslu smatrali vjernim sinom višenacionalne tisućljetne Ugarske.

Često se ponavlja izjava da je Tesla rekao da se "ponosi svojom hrvatskom domovinom i srpskim narodom".

OPŠIRNIJE