Nedavna studija pokazala je da je masa ledenog pokrivača Antarktike posljednjih godina blago porasla. Ovaj nalaz izazvao je val tvrdnji na društvenim mrežama, prema kojima se trend globalnog zagrijavanja preokreće.
U ožujku 2025. godine, istraživači s Sveučilišta Tongji u kineskoj metropoli Šangaju izvijestili su da je ledeni pokrivač Antarktike između 2021. i 2023. godine rastao za otprilike 108 milijardi tona leda godišnje. Te podatke, koji se odnose na četiri ledenjačka bazena u regijama Wilkesova zemlja i Zemlja kraljice Mary, na istočnom dijelu ledenog pokrivača, poricatelji klimatskih promjena koriste kao navodni dokaz da je klimatska kriza izmišljotina.
Više takvih objava postalo je viralno na platformama poput X-a. U jednoj, koja je imala više od 270.000 pregleda, tvrdi se: ‘Pouka: nikada ne vjeruj klimatskim uzbunjivačima.’ U drugoj, koja je imala više od 55.000 pregleda, piše: ‘Znanstvenici moraju zaustaviti prijevaru o klimatskim promjenama.’
DW-ov tim za provjeru činjenica detaljnije je analizirao studiju.
Rezultati kineske studije temelje se na javno dostupnim podacima NASA-inog satelita ‘Gravity Recovery and Climate Experiment’, koji od 2002. godine mjeri gravitacijsko polje Zemlje i dokumentira promjene u ledu i vodama planeta.
Podaci mogu biti točni, ali interpretacije nisu. Na to je možda utjecao grafički prikaz studije: rastuća linija pored vrlo varijabilne krivulje s pojedinačnim vrijednostima debljine ledene mase.
‘Ovo je, naravno, plodno tlo za one koji namjerno žele širiti dezinformacije’, kaže Johannes Feldmann, fizičar s Instituta za istraživanje posljedica klimatskih promjena u Potsdamu. Feldmann ističe da klimatologija može izvući pouzdane trendove samo iz dugoročnih podataka – obično onih starijih od 20 do 30 godina: ‘Dvije, tri ili čak pet godina prekratko je razdoblje da bismo govorili o trajnom trendu.’
Isticanje kratkoročnih podataka česta je taktika onih koji žele opovrgnuti klimatske promjene: ‘Uvijek postoje razdoblja kada se rast uspori, i tada se kaže: “Globalno zagrijavanje je stalo, sada slijedi preokret”’, nastavlja Feldmann. ‘Ali to se nikada nije pokazalo točnim.’
Studija Sveučilišta u Leedsu u Ujedinjenom Kraljevstvu pokazala je 2023. godine kako meteorološki događaji mogu privremeno utjecati na količinu leda i razinu mora – primjerice, neobično jak ili slab snijeg. Zbog toga se, prema Angeliki Humbert, glaciologinji s Instituta Alfred Wegener (AWI) u Bremerhavenu, mogu očekivati varijacije poput onih zabilježenih između 2021. i 2023. godine:
‘Radimo s prirodnim sustavom koji je podložan varijacijama, i to nije ništa neobično. Jedne godine ima puno snijega, sljedeće nema – i takve se stvari događaju i na ledenim pokrivačima.’
Istraživači sa Sveučilišta Tongji to su i sami potvrdili u posebnoj studiji iz 2023. godine, u kojoj su rast leda na istočnom Antarktiku povezali s neobično obilnim snježnim oborinama.
‘Znamo da se oborine mogu povećavati u godinama koje dolaze zbog toplije atmosfere’, kaže Feldmann. ‘To znači da će češće dolaziti do većeg nakupljanja mase na ledenom pokrivaču, ali istovremeno, ako se atmosfera dodatno zagrije, doći će i do povećanog otapanja.’
Ti su fenomeni dobro proučeni i bit će predmet daljnjih istraživanja u godinama koje slijede, kaže klimatolog. ‘Bio je to kratkotrajan porast, ali je on daleko od toga da nadoknadi gubitke iz posljednjih desetljeća. Dugoročni trend koji pratimo je gubitak mase antarktičkog ledenog pokrivača'', piše DW.
