Utjecaj godišnjih doba na pamćenje

Studija iz Belgije sugerira da određeno doba u godini ima utjecaj na moždane vijuge te da nam je koncentracija najbolja u svibnju, a najgora u prosincu, dok je kratkoročna memorija najbolja u jesen, a najgora u proljeće, objavile su Nezavisne novine.

Koautor studije Gilles Vanderwaal sa sveučilišta u Liegeu tvrdi da istraživanje u koje je uključeno 28 mladih ljudi i još nije zaključeno pokazuje da godišnje doba i te kako ima utjecaj na pamćenje.

Pročitajte još

Hrana za mozak: Namirnice za razvoj inteligencije kod djece

Ovakav učinak je izraženiji, kaže Vanderwaal, kod onih ljudi koji pokazuju sezonski afektivni poremećaj, vrstu depresije koja se javlja u jesenjem i zimskom razdoblju.

Utjecaj godišnjih doba, napominje Vanderwaal, dugo je već poznat kod životinja u razdoblju reprodukcije i hibernacije, a poznat je i utjecaj vremena na raspoloženje. Kod većine ono se popravlja tijekom sunčanih perioda.

Godišnja doba također utječu na hormone, imunološki sustav i neurotransmitere u mozgu, kao i molekule koje služe za prijenos informacija među živčanim stanicama.

Vanderwaal i kolege proučavali su 14 žena i 14 muškaraca u dobi od 21 godinu u različito doba godine. Sudionici istraživanja proveli su četiri i pol dana u laboratoriji, gdje nisu mogli biti u doticaju s vanjskim uvjetima.

Skeniranjem mozga provjeravali su njihove sposobnosti koncentracije i kratkoročnog pamćenja. Pokazalo se da je koncentracija kod ispitanika najbolja u svibnju, a najgora pred zimu u prosincu. Kratkoročna memorija pokazala se najboljom u jesen, a najgorom u proljeće.

Vanderwaal kaže da razlike u funkcioniranju mozga nisu detektirane dan po dan, ali da su promjene ipak uočene. Još nije jasan mehanizam utjecaja godišnjih doba na mozak, a pretpostavlja se da bi važni elementi mogli biti vlaga u zraku, temperatura, dužina dana, čak i društvene interakcije među ljudima.