Smrt obavijena velom tajne: I pola stoljeća poslije, Gagarinova smrt državna je tajna
Službeno, Jurij Gagarin poginuo je u svom zrakoplovu pokušavajući izbjeći meteorološki balon. Ali je u stvarnosti smrt prvog čovjeka u svemiru i 50 godina poslije obavijena velom državne tajne.
Ujutro 27. ožujka 1968. Jurij Gagarin pripremao se u moskovskoj vojnoj zračnoj luci Škalovski za rutinski trenažni let svojim Migom-15, prisjeća se njegov tadašnji kolega, također kozmonaut Vladimir Aksionov.
"Pošto je moje polijetanje bilo zakazano sat vremena poslije, Jurij i ja smo bili na pregledu kod istih liječnika i slušali istu vremensku prognozu", rekao je Aksionov agenciji AFP.
Aksionovu, kojem su tada bile 34 godine i bio je Gagarinov vršnjak, let je, međutim, otkazan. U to vrijeme Gagarin i njegov kopilot Vladimir Serjožin više nisu odgovarali na radijske pozive.
Helikopteri su krenuli u potragu čim je dojavljeno da je 65 kilometara od aerodroma pronađena olupina zrakoplova. Gagarinovo tijelo pronađeno je idući dan.
Sergej Kravčinski, danas 74-godišnjak, a tada mladi graditelj svemirskih brodova, sjeća se kada je čuo vijest. "Čuli smo krik u hodniku: Momci, Gagarin je mrtav! Bio je to šok, žene su plakale", rekao je.
Prvi put u povijesti SSSR-a proglašen je dan žalosti za osobu koja nije bila šef države.
Formirana je istražna komisija o Gagrinovoj nesreći, a njezini zaključci iznenadili su gotovo sve. Po tadašnjoj službenoj verziji, Gagrin i Serjožin nastradali su nakon naglog manevra na koji ih prisilila "promjena situacije u zraku" i uzrokovala pad letjelice.
"Izvještaj komisije ima 29 svezaka i ništa od toga nije objavljeno. To je potaknulo kolege i stručnjake na vlastite neovisne istrage", kaže povjesničar sovjetskog svemirskog programa Aleksandar Gluško.
U to vrijeme kružile su najluđe glasine o smrti prvog čovjeka u svemiru: ubili su ga po naredbi kremaljske vrhuške ljubomorne na njegovu popularnost, letio je pijan, oteli su ga izvanzemaljci.
Godine 2011., povodom obilježavanja pola stoljeća od Gagarinova leta u svemir, Kremlj je objavio da se famozna fraza o "promjeni situacije u zraku" zapravo odnosila na naglo izbjegavanje atmosferske sonde, ali su Gagarin i Serjožin pritom izgubili kontrolu nad zrakoplovom. Ali se i dodaje kako je to "jedan od mogućih razloga".
"Jedan od mogućih razloga? To ne znači ništa. Neki dokumenti iz tog doba jesu deklasificirani, ali među njima nije nijedan iz onih 29 svezaka istražnog povjerenstva", komentirao je Gluško.
On smatra da zagonetka oko Gagarinove smrti služi tome da se "sakriju promašaji i disfunkcionalnosti sovjetskog svemirskog sektora", koji je tada bio simbol i uspjeha SSSR-a i cijele države.
"Moji su mi roditelji uvijek govorili da je Gagarin poginuo jer se napio", kaže Aleksander Volodko, policajac iz Novokuznjecka koji je posjetio Muzej svemirskih osvajanja u Moskvi.
Rođen godinu poslije Gagarinove smrti, želio bi da se "konačno sazna istina".
Postoji i još jedna verzija Gagarinove pogibije iza koje stoji kozmonaut Aleksej Leonov, ali je nije spominjao prije raspada SSSR-a 1991.
Leonov je bio član istražnog povjerenstva i tvrdi da je jedan Suhoj, koji nije trebao biti u blizini Gagarinova Miga-15, presjekao put njegovoj letjelici i mimoišao je za jedva 20 metara. Gagarin je uletio u vrtlog i nije se mogao spasiti.
"Vidio sam dokumente koji potvrđuju tu tezu", rekao je Leonov (83) prošle godine.
Komisija je to zataškala jer je željela zaštititi pilota Suhoja koji je "dobro poznat", a sada je "star i bolestan".
"Nije tajna da je tada bilo nebrige i kršenja pravila letenja, ali sve dok se ne objave službeni dokumenti, to je i dalje samo jedna od hipoteza", komentirao je Gluško.
Jurij Gagarin je 12. travnja 1961. u letjelici Vostok 1 s kozmodroma u Bajkonuru na jugu Kazahstana poletio u svemir. Nije bilo odbrojavanja u kasnijem američkom stilu, pa je Gagarin svoju spremnost trenutak prije lansiranja iskazao je slavnim usklikom "Idemo!". Puls mu je bio 150.
Gagarin se u Zemljinoj orbiti nalazio na visini od 302 kilometra i putovao je brzinom od gotovo 29.000 kilometara na sat. Nakon pet od ukupno 108 minuta leta izgovorio je prvu rečenicu: "Vidim Zemlju, veličanstvena je".
Na vijest o Gagarinovu sigurnu povratak na Zemlju u središnjoj Rusiji, gdje je simbolički dočekan s kruhom i mlijekom, stotine tisuća ljudi izašle su na ulice Moskve kada je objavljena vijest o njegovom trijumfu koji je potvrdio nespornu nadmoć SSSR-a u svemirskoj utrci koja je trajala još osam godina dok Amerikanci nisu došli na Mjesec.
Gagarin je i u današnjoj modernoj Rusiji besmrtni junak. Živi u brojnim spomenicima i u filmovima. Mnoge zgrade, lokacije, rodni mu grad, lansirna rampa u Bajkonuru i krater na Mjesecu nazvani su po njemu.
