Sedam najvažnijih znanstvenih spoznaja o koronavirusu

Prošlo je više od sedam mjeseci pandemije Covida-19, nove zarazne bolesti uzrokovane koronavirusom SARS-Cov-2. Otkad se krajem 2019. godine pojavio u kineskom gradu Wuhanu, koronavirus je zarazio 20,8 milijuna ljudi diljem svijeta, od kojih je preminulo 750.000 tisuća. Kada se SARS-Cov-2 pojavio, stručnjaci su mnoge preporuke iznosili na osnovu znanja o sličnim respiratornim virusima. No, novi koronavirus "iznenadio je svojim neočekivanim ponašanjem", a u međuvremenu znanstvenici su prikupili mnoge spoznaje o njemu.

Jutarnji list donio je pregled osnovnih spoznaja na osnovi članaka objavljenih u Scientific Americanu i New Scientistu što su znanstvenici dosad spoznali o koronavirusu.

1. Koronavirusom se mogu zaraziti svi

Prve žrtve pandemije bile su uglavnom starije ili osobe narušenog zdravlja. Starost i kronične bolesti (pretilost, dijabetes, rak, kardiovaskularna oboljenja itd.) i dalje su čimbenici koji povećavaju rizik od ozbiljnog oblika Covida-19 te u konačnici smrti. No, sada znamo da bolest može ubiti mlade i zdrave ljude: koronavirusom se mogu zaraziti svi, čak i bebe u maternici. Ključno je pitanje kako nečije tijelo reagira na virus.

Čini se da je odgovor na to složena uzajamna interakcija virusa i pojedinca koja ovisi o količini unesenih čestica koronavirusa, ali i čovjekove dobi i općeg zdravstvenog stanja. - Ima puno, puno mladih ljudi koji se zaraze. Razbole se. Osjećaju se užasno tjednima i tjednima - upozorava dr. Anthony Fauci, direktor Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti (NIAID).

2. Bolest se može pojaviti bilo gdje

Prvi slučajevi Covida-19 bili su povezani s velikom tržnicom Huanan u Wuhanu gdje su se, među ostalim, u kavezima nalazile i razne divlje životinje. Među prvim žarištima koronavirusa bili su kruzeri, poput Diamond Princess koji je tjednima bio usidren u japanskoj luci Yokohama. Kada se bolest pojavila u Italiji, žarišta su postale bolnice i domovi za starije. U Južnoj Koreji i Iranu, pak, zaraza se najprije počela širiti tijekom vjerskih obreda.

Kod nas su žarišta zaraze ovog ljeta postali noćni klubovi i svadbe. Epidemiolozi stoga upozoravaju da nijedna zemlja ni kultura nije imuna na koronavirus čije širenje pospješuju mjesta na kojima se okuplja veliki broj ljudi koji su, k tome, u bliskom kontaktu.

3. Virus se uglavnom širi kapljično

Velika većina zaraze koronavirusom događa se bliskim međuljudskim kontaktima. Virus SARS-CoV-2 se pretežno širi kapljicama raspršenim u zrak dok zaražena osoba kašlje ili kiše, pjeva ili razgovara. Najvećim dijelom te kapljice (veće od 10 mikrometara) padnu na zemlju na udaljenosti do dva metra od zaražene osobe. No, nedavna istraživanja ukazuju na mogućnost širenja putem sitnih respiratornih čestica (manje od pet mikrometara) koje zaražena osoba izbaci iz usta prilikom disanja ili govora. Te se lagane čestice u zraku isuše pa virus tako u aerosoliziranom obliku ostaje u zraku duže vrijeme. Netko zatim može udahnuti te sitne čestice poput dima cigarete.

U velikim, dobro prozračenim prostorima ili na otvorenom, cirkulacija zraka će "razrijediti" te čestice, čime se u velikoj mjeri smanjuje svaki rizik. No, to se mijenja unutar manjih zatvorenih prostora, poput restorana, ureda, trgovina, automobila, javnog prijevoza i slično. Danas znamo i da kontaminirane površine nisu glavna opasnost u širenju zaraze. No, površine i dalje treba dezinficirati, a savjet čestog pranja ili dezinfekcije i dalje je "zlata vrijedan".

4. Maske su djelotvorne

Kada je početkom godine počela pandemija, stručnjaci su bili zabrinuti da bi masovno kupovanje maski moglo pogoršati nedostatak zaštitne opreme za zdravstvene i ostale djelatnike na prvoj liniji borbe s koronavirusom. U međuvremenu, objavljeno je mnoštvo studija koje govore u prilog nošenju maski pa je i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) početkom lipnja pozvala vlade da potaknu ljude na njihovo nošenje.

Najsveobuhvatnije istraživanje dosad, analiza 172 studije u 16 zemalja, što ju je u lipnju objavio medicinski časopis Lancet, obuhvatila je 25.000 ljudi te pokazala da nošenje maske uz higijenu ruku i držanje fizičke distance značajno može smanjiti rizik od zaraze koronavirusom. Primjerice, nošenjem maski uz držanje razmaka od jednog metra rizik zaraze smanjuje se za 85 posto. Dakle, maske mogu znatno smanjiti količinu virusa koju ljudi izbacuju u zrak dok govore. Nadalje, maske štite ljude koji ih nose, ne savršeno, ali dovoljno da umanje rizik prijenosa bolesti.

5. Koronavirus šire i ljudi bez simptoma

Provjera temperature i naputak bolesnim ljudima da ostanu kod kuće može zaustaviti širenje simptomatskih slučajeva bolesti. No, najveći je izazov za zaustavljanje širenja Covida-19 činjenica da mnogi ljudi nesvjesno šire bolest jer nemaju simptome ili se oni još nisi ispoljili. Smatra se da tako zaražena osoba može širiti koronavirus dva-tri dana prije nego se pojave prvi simptomi.

Poseban problem su asimptomatski slučajevi, odnosno ljudi koji su zaraženi koronavirusom, a uopće ne pokazuju simptome. To je i ključni razlog zašto je toliko važno nositi masku u javnom prijevozu ili trgovinama.

- Istraživanja pokazuju da 25 do 45 posto zaraženih ljudi vjerojatno nema nikakve simptome - rekao je Anthony Fauci.

6. Covid-19 nije sezonska bolest

Respiratorni virusi dosad su pokazivali tendenciju da se manifestiraju u različitim sezonskim valovima. Primjerice, gripa je sezonska respiratorna bolest koja svoj vrhunac doživljava zimi, pa su se mnogi stručnjaci nadali da će širenje covida-19 pokazati sličan obrazac i biti usporeno na sjevernoj hemisferi tijekom proljeća i ljeta. No, to se nije dogodilo. Sada znamo da toplo vrijeme ne zaustavlja virus i da, bez obzira na godišnje doba, njegovo širenje u najvećoj mjeri ovisi o ponašanju ljudi, odnosno o poštivanju higijenskih i mjera socijalne distance.

- Nema naznaka da je koronavirus sezonski. Ako držite pritisak nad njim, broj zaraženih pada. Ako smanjujete pritisak, broj zaraženih raste. Stoga europskim zemljama kažemo, nastavite održavati pritisak na virus - izjavio je na brifingu za novinare početkom tjedna Mike Ryan, izvršni direktor programa za hitne situacije Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

7. Dezinformacije ubijaju

Kada je u travnju američki predsjednik Donald Trump na konferenciji za novinare predložio ubrizgavanje dezinficijensa u organizam, izazvao je međunarodnu sablazan. No, začudo njegov su savjet neki poslušali pa su mediji izvijestili o ljudima koji su se otrovali jer su poslušali Trumpov savjet. Da dezinformacije ubijaju pokazuje i studija koja je nedavno objavljena u American Journal of Tropical Medicine and Hygiene. Prema toj studiji oko 5800 ljudi diljem svijeta je hospitalizirano jer su vjerovali u lažne informacije na društvenim mrežama. Još gore, najmanje 800 ljudi umrlo je zbog dezinformacija o koronavirusu.

Mnogi su preminuli nakon što su pili metanol ili sredstva za čišćenje na bazi alkohola pogrešno vjerujući da ti proizvodi štite odnosno liječe od virusa. Mnoge su žrtve slijedile savjete koji su nalikovali vjerodostojnim zdravstvenim savjetima - poput toga da se konzumiraju velike količine češnjaka i gutaju velike količine vitamina kao način sprečavanja zaraze, navode autori studije. Drugi su konzumirali napitke poput kravljeg urina. WHO je upozorio da se epidemija lažnih vijesti odnosno "infodemija" povezana s Covidom-19 širi jednako brzo kao i sam virus, a teorije zavjere, glasine i stigmatizacija u društvu oboljelih pridonijeli su smrti i ozljedama ljudi, piše Jutarnji list.