Prije 120 godina rođen je "otac atomske bombe"

Julius Robert Oppenheimer, američki teorijski fizičar, rođen je na današnji dan prije 120 godina, 22. travnja 1904. godine u New Yorku. S obzirom da je bio direktor laboratorija Los Alamos i projekta "Manhattan" tijekom Drugog svjetskog rata, često mu se pripisuje titula "otac atomske bombe".

Oppenheimerovi roditelji su bili židovski imigranti iz Njemačke. Na Harvardu je 1925. godine stekao diplomu iz kemije, a doktorat iz fizike na Sveučilištu u Göttingenu u Njemačkoj. Godine 1927. nakon istraživanja na drugim institucijama, pridružio se Odjelu za fiziku na Sveučilištu Berkeley u Kaliforniji, gdje je postao redovni profesor 1936. godine.

Dao je značajan doprinos teorijskoj fizici, uključujući postignuća u kvantnoj mehanici i nuklearnoj fizici, poput Born-Oppenheimerove aproksimacije za molekularne valne funkcije, istraživanja teorije elektrona i pozitrona, Oppenheimer-Phillipsovog procesa u nuklearnoj fuziji i prvog predviđanja kvantnog tuneliranja.

Uz pomoć svojih studenata također je dao doprinose u teoriji neutronskih zvijezda i crnih rupa, kvantnoj teoriji polja i interakcijama kozmičkih zraka. 

Projekt Manhattan

Godine 1942., Oppenheimer je regrutiran da radi na "Projektu Manhattan", a 1943. godine imenovan je direktorom Laboratorija Los Alamos u Novom Meksiku, sa zadatkom razvijanja prvog nuklearnog oružja, četiri godine nakon početka njemačkog nuklearnog programa.

Njegovo vodstvo i znanstvena stručnost bili su ključni za uspjeh projekta. Dana, 16. srpnja 1945. godine prisustvovao je prvom testiranju atomske bombe, nazvane "Trinity". U kolovozu 1945. godine, ta su oružja korištena protiv Japana u bombardiranju Hirošime i Nagasakija. To ostaje jedina upotreba nuklearnog oružja u oružanom sukobu.

Osumnjičen za simpatiziranje komunista

Godine 1947. Oppenheimer je postao direktorom Instituta za napredne studije na Princetonu, New Jersey, i predsjedava uglednim Općim savjetodavnim odborom novoosnovane Američke komisije za atomsku energiju. Zagovarao je međunarodnu kontrolu nuklearne energije kako bi se spriječila nuklearna proliferacija i utrka u naoružanju sa Sovjetskim Savezom.

Protivio se razvoju vodikove bombe tijekom vladine rasprave o tom pitanju 1949.-1950. godine, te je nakon toga zauzeo stavove o pitanjima vezanim uz obranu koji su izazvali gnjev nekih frakcija američke vlade i vojske. 

Pročitajte još

Oppenheimer - čovjek koji je zamračio budućnost

Tijekom "Drugog crvenog straha" (američka politička era antikomunističke histerije tijekom Hladnog rata), Oppenheimerovi stavovi, zajedno s njegovim ranijim povezivanjem s Komunističkom partijom SAD-a, doveli su do opoziva njegove sigurnosne dozvole nakon sigurnosnog saslušanja 1954. godine.

To je učinkovito okončalo njegov pristup vladinim atomskim tajnama i time njegovu karijeru kao nuklearnog fizičara. Lišen i direktnog političkog utjecaja, Oppenheimer je nastavio predavati, pisati i baviti se fizikom. 

Porijeklo bliskosti s ljevičarima i rehabilitacija

Dana, 16. prosinca 2022., Jennifer Granholm, američka ministrica energetike, naložila je poništenje odluke iz 1954. godine o opozivu Oppenheimerove sigurnosne dozvole.

Izvori kažu kako je vrijeme Velike depresije pomogloa potaknuti interes za radnička prava i komunizam u Sjedinjenim Državama. Tijekom kasnih 1930-ih, Oppenheimer je prisustvovao događajima koji su podržavali ljevičarske ciljeve, davao donacije antifašističkim republikancima u Španjolskom građanskom ratu i bio pretplaćen na ljevičarske novine People’s World.

Nikada se nije službeno pridružio Komunističkoj partiji SAD-a, ali mnogi ljudi u njegovom životu jesu – uključujući njegovog brata Franka, djevojku, Jean Tatlock i njegovu suprugu, Katherine Kitty Puening.

Godine 1963., dobio je nagradu Enrico Fermi kao znak političke rehabilitacije. Službeno je potez američkih vlasti povučen tek 2022. godine, nakon što su vladini dužnosnici ponovno pregledali Oppenheimerov slučaj i ustanovili da je istraga bila manjkava i nezakonita.

Oppenheimer je umro 18. veljače 1967. u New Jerseyju.