Zemlja će se uskoro zagrijati na razinu temperature od prije 50 milijuna godina

Znanstvenici sa sveučilišta California u Santa Cruzu prvi su koji su na jedan kronološki prikaz uspjeli staviti vrlo detaljan, kontinuirani zapis varijacija u Zemljinoj temperaturi koji se proteže na čak 67 milijuna godina. Rezultat je grafikon koji prikazuje nekoliko jasno različitih klimatskih stanja koje su istraživači nazvali Hothouse, Warmhouse, Coolhouse te Icehouse, a koja su trajala i desecima milijuna godina.

Njihovi podaci, dobiveni iz analize izotopa kisika i ugljika iz polarnoga leda sedimenata u dubokim svjetskim morima, prvi su ovako detaljni povijesni podaci o temperaturi našeg planeta. Toliko su granulirani da istraživači u njima otkrivaju čak i razlike u temperaturi Zemlje nastale zbog orbitalnih varijacija na Zemljinom putu oko Sunca. Osim finih promjena vidljivi su i dugoročni trendovi koji stavljaju aktualne klimatske promjene u perpektivu.

Skeptici i oni koji negiraju opći znanstveni konsenzus o klimatskim promjenama koje je uzrokovao čovjek često ističu da stvari treba staviti u perspektivu i da je Zemlja bila ovako zagrijana i davno prije širenja naše civilizacije.

Ovaj prikaz pokazuje da je tome zaista tako, ali i da je globalno zatopljenje u proteklih 150 godina, a posebice njegov mogući utjecaj na razvoj temperature u narednih 2-3 stoljeća, bez presedana.

Projekcije za sljedećih 300 godina uzimaju u obzir nekoliko scenarija (ne)smanjivanja emisija stakleničkih plinova koje uzrokuju ljudi, javlja Bug..

Ako ostanu konstantne do 2100. godine, a ne stabiliziraju se do 2250. godine, već 2300. godine Zemlja će u iznimno kratkom roku biti zagrijana kako to nije bila u proteklih otprilike 50 milijuna godina. To će imati višestruke učinke na zatopljenje i vremenske prilike diljem planete, koja će do tada ostati bez velikih polarnih kapa.

Većina promjena u klimi Zemlje u promatranom razdoblju uzrokovana je promjenama u razini stakleničkih plinova, zaključuju ovi znanstvenici.

U toplinskom maksimumu u paleocenu i eocenu došlo je do velikog zagrijavanja koje se može povezati s velikim ispuštanjem CO2 u atmosferu, da bi se krajem eocena situacija promijenila, razina ugljikovog dioksida počela padati, a ledeni pokrivač se počeo stvarati na Antarktici. Hlađenje je trajalo narednih 20-ak milijuna godina.