Oživjeli crva koji je bio zamrznut prije 46.000 godina

Znanstvenici su oživjeli crva koji je bio zamrznut prije 46.000 godina - u vrijeme kada su vunasti mamuti, sabljozubi tigrovi i golemi losovi još uvijek lutali Zemljom.

''Valjkasti crv, prethodno nepoznate vrste, preživio je 40 metara ispod površine u sibirskom permafrostu u stanju mirovanja poznatom kao kriptobioza'', rekao je Teymuras Kurzchalia, profesor emeritus na Institutu Max Planck za molekularnu staničnu biologiju i genetiku u Dresden i jedan od znanstvenika uključenih u istraživanje.

Pročitajte još

Otkriven prapovijesni megalitski dolmen kod Neuma

''Organizmi u kriptobiotičkom stanju mogu izdržati potpunu odsutnost vode ili kisika i izdržati visoke temperature, kao i smrzavanje ili ekstremno slane uvjete. Oni ostaju u stanju "između smrti i života", u kojem se njihov metabolizam smanjuje na nemjerljivu razinu'', objasnio je Kurzchalia.

“Život se može zaustaviti i započeti iz početka. Ovo je veliko otkriće,” rekao je.

Prije pet godina znanstvenici s Instituta za fizikalno-kemijske i biološke probleme znanosti o tlu u Rusiji pronašli su dvije vrste valjkastih crva u sibirskom permafrostu.

Jedna od istraživačica, Anastasia Shatilovich, oživjela je dva crva na institutu tako što ih je jednostavno rehidrirala vodom, prije nego što je oko 100 crva odnijela u laboratorije u Njemačkoj na daljnju analizu, transportirajući ih u svom džepu.

Nakon odmrzavanja crva, znanstvenici su upotrijebili radiokarbonsku analizu biljnog materijala u uzorku kako bi utvrdili da naslage nisu bile odmrznute od prije 45.839 do 47.769 godina.

Ipak, nisu znali je li crv poznata vrsta. Na kraju je genetska analiza koju su proveli znanstvenici u Dresdenu i Kölnu pokazala da ti crvi pripadaju novoj vrsti, koju su istraživači nazvali Panagrolaimus kolymaenis.

Istraživači su također otkrili da P. kolymaenis dijeli s C. elegans - još jednim organizmom koji se često koristi u znanstvenim studijama - "molekularni alat" koji mu može omogućiti preživljavanje kriptobioze. Oba organizma proizvode šećer koji se zove trehaloza, što im vjerojatno omogućuje da izdrže smrzavanje i dehidraciju.

"Vidjeti da se isti biokemijski put koristi u vrsti koja je udaljena 200, 300 milijuna godina, to je stvarno nevjerojatno", rekao je Philipp Schiffer, voditelj istraživačke grupe Instituta za zoologiju Sveučilišta u Kölnu i jedan od znanstvenika uključenih u istraživanje. u radnoj sobi. "To znači da su neki procesi u evoluciji duboko očuvani."

"Promatrajući i analizirajući ove životinje, možda možemo informirati konzervacijsku biologiju, ili možda čak razviti napore za zaštitu drugih vrsta, ili barem naučiti što učiniti da ih zaštitimo u ovim ekstremnim uvjetima koje sada imamo", rekao je za CNN.