Znanstvenici su otkrili da je Prototaxites, golemi organizam koji je prije oko 400 milijuna godina dominirao kopnenim krajolikom, vjerojatno bio potpuno nepoznat oblik višestaničnog života, koji ne pripada ni biljkama, ni životinjama, ni gljivama.
Riječ je o zagonetnim fosilima visokima i do devet metara, otkrivenima prije više od 160 godina, koji su desetljećima zbunjivali znanstvenike. Isprva se smatralo da je Prototaxites trulo deblo stabla, a kasnije i neobična gljiva ili lišaj, no nova kemijska i strukturna analiza pokazuje da se bitno razlikuje od svih poznatih skupina organizama.
Istraživanje, objavljeno u časopisu Science Advances, temeljilo se na fosilima pronađenima u škotskom nalazištu Rhynie chert, jednom od najbolje očuvanih prapovijesnih kopnenih ekosustava. Znanstvenici su u stijenama uspjeli očitati kemijske tragove izvornih molekula i utvrdili da Prototaxites ne sadrži biomarkere tipične za gljive, poput hitina i glukana.
''Da je riječ o gljivi, očekivali bismo iste kemijske potpise kao kod fosila gljiva pronađenih tik uz njega'', objasnio je paleontolog Corentin Loron sa Sveučilišta u Edinburghu.
Iako se pretpostavlja da Prototaxites nije koristio fotosintezu, već je energiju dobivao iz okoliša, poput današnjih razlagača, njegov način života i dalje ostaje nejasan. Nije poznato ni kako je bio pričvršćen za tlo, niti je li cijeli život proveo uspravno.
Neki znanstvenici upozoravaju da je prerano donositi konačne zaključke jer je analizirana samo jedna od 25 poznatih vrsta Prototaxitesa. Ipak, svi se slažu da je riječ o jednoj od najvećih evolucijskih zagonetki ranog života na Zemlji.
''Ponekad je zastrašujuće ne znati što nešto jest, ali to je istovremeno i ono što znanost čini uzbudljivom'', zaključuje Loron.
