Otkriveni fosili iz Ledenog doba bacaju nove dokaze na migraciju

Istraživači su u Meksiku pronašli fosile iz Ledenog doba koji pripadaju i ljudima i životinjama. Pronađeni su u podvodnoj pećini, gdje su arheolozi otkrili prastaro groblje, doznajemo s MSN-a.

Ostatci pripadaju izumrlim bićima poput divovskih medvjeda, vukovima sličnim psima, panterama, ljenjivcima i gomphotherima (životinje slične današnjim slonovima).

Fosili su otkriveni u pećini „Hoyo Negro“ na istočnoj obali poluotoka Yucatán. Pećina je opisana kao „podzemlje fantastično očuvanih fosila iz vremena kasnog pleistocena“.

Pleistocen je geološka epoha u povijesti Zemlje koja je trajala od prije 2.588 milijuna pa sve do prije 11.550 godina.

Istraživači vjeruju da su pronađeni medvjed (Arctotherium wingei) i biće slično vuku (Protocyon troglodytes) vrlo vjerojatno upali u pećinu i uginuli, nakon što je ista bila poplavljena. Zanimljivo je da su oba stvorenja bila vrlo daleko od svojih prirodnih staništa, prenosi novi list.

„Otkriće širi distribuciju ovih predatora na više od dvije tisuće kilometara od sjeverne Amerike. Njihova prisutnost pokazuje puno kompleksniju povijest ovih vrsta“, napominju istraživači u studiji koja je objavljena u časopisu "Biology Letters".

„Prethodni podatci o ovoj specifičnoj vrsti medvjeda kažu da oni stižu s tek nekoliko lokaliteta u Sjevernoj Americi, a ovo su  fragmentarni ostaci. Stigli smo od toga da ovaj medvjed nije zabilježen nigdje izvan Sjeverne Amerike, do toga da imamo najbolji mogući dokaz u Meksiku.“, kaže Blaine Schubert, glavna autorice nove studije i izvršna direktorica Paleontološkog centra (Center of Excellence in Paleontology, Državno sveučilište East Tennessee), za Live Science.

Ovo nije prvi put da su u istoj pećini pronađeni tako stari fosili. 2007. godine, ronioci su otkrili ostatke pračovjeka, od čega su neki pripadali tinejdžerici za koju se vjeruje da je živjela prije 13 tisuća godina.

Ti se ostaci svrstavaju među najstarije ljudske ostatke pronađene u zapadnoj hemisferi. Najnovija otkrića pokazuju da su naši preci jednom živjeli „rame uz rame“ sa strašnim predatorima.

Otkriće tih fosila također naglašavaju i veliku američku biotičku razmjenu (GABI), koja se dogodila kada su sjeverni i južni američki kontinenti bili jedan - prije 2.5 do 3 milijuna godina.

Spajanje je omogućilo životinjama iz obje regije da se presele u svoje nove domove. Upravo u to vrijeme divovski medvjed i preci nalik na vukove,  slično su prešli u današnji Meksiko.

"Ako je postojeći fosilni zapis točan prikaz tih vrsta kroz vrijeme, a ti rodovi su razvili strogo u Južnoj Americi, materijal s Yucatána predstavlja obrnuto raspršivanje tih obitelji. Ako se ta migracija dogodila tijekom posljednjeg pleistocena, u skladu s postojećim radiometrijskim datumima, jedna od mogućnosti je da su migrirali na sjever prije otprilike 35 000 do 12 000 godina.", dodaju istraživači, a prenosi MSN.