Otkriven enzim života korona virusa

Zahvaljujući poljsko-njemačkoj suradnji, samo tri mjeseca nakon izbijanja svetske pandemije znanstvenici iz Vroclava pronašli su enzim koji je odgovoran za preživljavanje virusa SARS-CoV-2.

"Naši podaci su sigurni 100 posto. Našli smo slabu točku virusa. Najbitnije je da svi mogu ovo da koriste odmah", kaže Marćin Drag, znanstvenik i profesor na Politehnici u Vroclavu, gradu na jugozapadu Poljske, koji je sa svojim timom objavio tu vest na znanstvenim forumima.

Nema čekanja

Iako nije bilo vremena za tzv. peer review, proces u kojem drugi znanstvenici iznose mišljenje o radovima kolega kako bi se potvrdila točnost, Drag nije hteo da čeka, niti da ulazi u procese patentiranja svojih nalaza.

Pročitajte još

Znanstvenici u utrci za cjepivom protiv koronavirusa

"Naše rezultate smo odmah objavili. Nismo ni hteli da ih patentiramo jer ovo nije vreme za to. Svako može da ih koristi, jer je situacija previše ozbiljna", kaže Drag, cijenjen profesor ne samo u svojoj domovini nego i izvan nje. Trenutno ostvaruje suradnju sa više od 30 znanstvenih grupa širom sveta, uključujući i grupu iz Genetecha, američke farmaceutske kompanije, koja se trenutno smatra najnaprednijom na svetu.

Poljsko-njemačka suradnja

No, uspeh ne bi bio moguć bez suradnje sa njemačkim kolegom i vrsnim virusologom Rolfom Hildenfelgom, koji je osobno doneo materijal za istraživanje u Vroclav. U znanstvenom svijetu Drag i njegov tim su poznati po tome što su stvorili biblioteku, jedinstvenu na svetu, koja sadrži više od 100 proteolitičkih enzima, koji vrše katalitičke funkcije i nalaze se u svim živim organizmima.

"Ovo je najnaprednija biblioteka na svetu", tvrdi Drag. Zajedno sa suradnicima bavi se proteolitičkim enzimima, zapravo proteazama već 15 godina. Znanstvenik je u Vroclavu stvorio unikatnu biblioteku proteaza i istraživanjima upravo tog tipa podredio je cijeli laboratorij lokalnog fakulteta.

"Trenutno imamo više od 100 takvih proteaza, imamo mnogo raznih radova na tu temu i mnoštvo saradnji. Samo ih ja u ovom trenutku imam 30 po cijelom svetu", kaže.

Suradnja sa Hildenfelgom, dodaje, zapravo je posebna i odvija se izuzetno dobro već četiri godine.

Odlična mutacija

Drag kaže da se COVID-19, za razliku od virusa koji se širio tokom epidemije 2002, mnogo lakše prenosi.

"Ovo je odlična mutacija. On je naprosto uspio, ako mogu tako da kažem. Mislim da će ostati sa nama dok ne smislimo cjepivo. Sumnjam da će se sam ugasiti. Vidimo već polako da ga ne ubija ni viša temperatura", kaže Drag.

"Ovaj enzim je već poznat znanosti, ali bilo je na tisuće ključeva u kombinacijama. Mi smo našli taj jedan. Zaustavljanje ovog enzima podrazumeva smrt virusa", tvrdi naučnik.

Drag smatra da njegovo otkriće može da se koristi na nekoliko načina: kod izrađivanja brzih testova na COVID-19, traženja lijekova protiv korona virusa, što će ipak dosta dugo potrajati, te kod istraživanja postojećih lijekova za koje se smatra da mogu pomoći u kombinaciji sa drugim lijekovima u borbi protiv bolesti COVID-19.

Vakcina tek sljedeće godine

Agata Blosvik, farmaceutkinja i direktorka u firmi Covance, koja ima više od 12 godina iskustva u koordinaciji kliničkih testova i izrade lijekova u više od 40 zemalja, kaže da je svako otkriće kod osnovnih istraživanja bitno, ali to još ne podrazumijeva brzo pronalaženje leka.

"Osnovna istraživanja su uvijek prijelomna i bitna, a da li će ovo nama pomoći u pronalaženju lijeka ne znam. U ovom trenutku (istraživanja u vezi sa bolešću COVID-19) gledam 50 do 60 lijekova koji mogu da se kombiniraju protiv bolesti COVID-19", kaže Bloswick.

Potvrđuje da se trenutna istraživanja vode na tri vrste lijekova: onim koji imaju sličan mehanizam kao kod liječenja od HIV-a, malarije i SARS-a / MERS-a, onim koji već postoje na tržištu, a za koje se zna da njihov mehanizam dijelovanja može da pomogne protiv bolesti COVID-19, te na lijekovima koji ne napadaju direktno virus, ali mogu da pomognu kod zaustavljanja bolesti, te, naravno, na cjepivima.

"Redosled je sljedeći: osnovna istraživanja, istraživanja na životinjama i in vitro i, na kraju, na ljudima, a to traje godinama. Svi istražujemo i svi radimo po 14 sati dnevno, pa čak i više", kaže Blosvik. Navodi i da cjepiva sigurno neće biti prije 2021, a početkom naredne godine mogu se očekivati i prve potvrđene informacije o cjepivu.

Kaže i da postoji velika mobilizacija svih kapaciteta, te da se skraćuju i procedure i birokracija. Jedino što ne smije da se krati jeste vrijeme opservacija pacijenata zbog sigurnosnih razloga.