Okrugli stol u Ljubuškom: Zaštitimo žrtve trgovine ljudima

Crveni križ Zapadnohercegovačke županije (ZHŽ) uz podršku Programa podrške zaštiti ljudskih prava USAID/INSPIRE pokrenuo je projekt pod nazivom "Psihosocijalna pomoć žrtvama trgovine ljudima", u okviru kojeg će se u srijedu, 21. rujna, u 14.30 sati, u Kulturnom centru Ljubuški, održati okrugli stol na temu "Zaštitimo žrtve trgovine ljudima".

"Trgovina ljudima kao jedan od najokrutnijih oblika organiziranog kriminala obuhvaća različite oblike iskorištavanja i nasilja nad ljudima. Predstavlja najgrublji način ograničavanja ljudske slobode kojim organizirana mreža trgovaca ljudima ili modernih robovlasnika stječe zaradu. Glavni cilj trgovine ljudima je ostvarivanje zarade ili neke druge koristi kroz eksploataciju", priopćili su iz Crvenog križa ZHŽ-a, podsjetivši da je u okviru spomenutog projekta u toj županiji održano niz okruglih stolova na tu temu.  

Dodaju kako je najčešći oblik trgovine ljudima seksualna eksploatacija odnosno iskorištavanje kroz prisilnu prostituciju ili druge oblike seksualnog iskorištavanja.

"Žrtve ovog oblika iskorištavanja su najčešće žene i djeca. Nadalje, radna eksploatacija je također jedan od čestih oblika trgovine ljudima koji podrazumijeva rad u uvjetima sličnim ropstvu. Žrtve su često fizički i psihički zlostavljane, te im se oduzimaju dokumenti i ograničava im se sloboda kretanja. Trgovina ljudskim organima  uključuje uklanjanje organa za transplantaciju. Ljudima se uklanjaju organi bez njihova pristanka ili im je isplaćeno puno manje novca od dogovorenog. Prosjačenje i drugi oblici prisilnog rada te prisiljavanje na činjenje kaznenih djela kao što su džeparenje, krađa, prijevara, preprodaja droge se također ubrajaju u oblike trgovine ljudima", naveli su.

Naglasili su kako je iz prakse vidljivo da je bitno ukazati na razlike između trgovine ljudima i krijumčarenja migranata.

"Kod krijumčarenja migranata, cilj krijumčara je da zaradu ostvare tako što će osobu ilegalno prebaciti preko jedne ili više međunarodnih granica uz pristanak osobe koja se krijumčari. Trgovci ljudima zarađuju kroz eksploataciju žrtava tijekom dužeg vremenskog razdoblja. Dok krijumčarenje uvijek podrazumijeva prelazak državne granice, trgovina ljudima može biti i internog/lokalnog oblika, kada se cijeli proces odvija na području jedne države", objašnjavaju iz Crvenog križa ZHŽ-a.