''Odgovor'' znanstvenika: Antivakseri su manje inteligentni?!

Među osobama koje se odbijaju cijepiti većinu čine oni koji su na testovima inteligencije imali slabije rezultate, tvrde britanski znanstvenici.

Oni su objavili studiju u kojoj su proučavali odgovore osoba na pitanje o cjepivima u studenom i prosincu 2020. godine, piše Srna.

Njihove odgovore usporedili su s rezultatima dobivenim kroz šest krugova testiranja 2011. i 2012. godine.

Pročitajte još

Rano se traži treća doza

Kako je navedeno u studiji objavljenoj u časopisu "Brain, Behavior, and Immunity", od 11.955 pojedinaca koji su u potpunosti odgovorili na upitnik o cijepljenju protiv Covida-19 - 17,2 posto ispitanika jasno je reklo kako se ne žele cijepiti.

Među onima koji su najčešće iskazivali namjeru da odbiju cijepljenje većinom su bile mlade žene, pripadnice etničkih manjina s lošijim obrazovanjem.

Također, takve osobe često nisu imale druge bolesti niti su bile u kontaktu ili živjele s osobama koje bi se ubrajale u rizične grupe.

Kada su znanstvenici pomnije proučili rezultate, otkrili su da je kod osoba koje su imale lošije rezultate na kognitivnim testovima i testovima inteligencije postotak onih koji su planirali da odbiju cijepljenje iznosio čak 76 posto.

I neki izvještaji na društvenim mrežama možda su zakomplicirali donošenje ličnih odluka o cijepljenju, zbog čega su osobe s nižim koeficijentom inteligencije sklonije da odbiju cijepljenje.

Kod pojedinaca s nižim koeficijentom inteligencije također je zabilježena i veća stopa oboljenja od Covida-19, prije nego što su cjepiva postala dostupna, ističu znanstvenici.

Kao jedno od objašnjenja, znanstvenici ističu "šumove" u komunikacionim kanalima, koji su nastali zbog gomile različitih zdravstvenih i preventivnih savjeta koji su se mogli čuti tijekom pandemije, navela je Srna.

Informacije su varirale od jednostavnih i praktičnih, do kompleksnih, kontradiktornih, lažnih i prevarantskih.

Kako bi smanjili svoj rizik od infekcije, ljudi su morali prikupiti, sintetizirati i ocijeniti točnost tih informacija, ali njihova sposobnost da to naprave varira ovisno o zdravstvenoj pismenosti i može biti u odnosu s kognitivnim funkcijama, piše u studiji.