Norbert Wiener, otac kibernetike, rođen je prije 130 godina

Na današnji dan prije 130 godina, 26. studenog 1894. u gradu Columbia, Missouri, rođen je Norbert Wiener, američki filozof i matematičar

Wiener je bio poznat i uspješan u poljima čiste i primijenjene matematike. Osnivač je kibernetike.

Bio je bio čudo od djeteta. Naučio je čitati s nepune tri godine, a do sedmog rođendana govorio je četiri strana jezika i svirao jednako toliko instrumenata. Čovjek renesansnog spektra interesa, podjednako je briljirao u prirodnim i društvenim predmetima.

U 18. godini doktor znanosti

Zahvaljujući ocu Leu Wieneru, profesoru slavenskih jezika na Harvardu, koji ga je ranije upisao u školu, Norbert već u 18. godini dobiva titulu doktora znanosti iz filozofijske logike pod mentorstvom Joshiah Roycea. Studira matematiku, filozofiju, logiku te zoologiju.

Početkom 40-ih godina 20. stoljeća Wiener dolazi na ideju kibernetike potaknut razvojem zračne obrane. Poima kibernetiku kao sustavno povezivanje prijenosa podataka, elektronskih uređaja i živih bića.

Pojam kibernetika je skupni naziv niza teorijskih disciplina i praktičnih postupaka koji se primjenjuju pri upravljanju i vođenju složenih sustava.

Dvije glavne ideje koje zastupa u kibernetici: korištenje informacija kako bi se dijelovi povezali u cjelinu, te dobivanje povratne informacije.

Naziv je (od grč. ϰυβερνάω: upravljam, kormilarim), a Wiener ga je uveo u djelu Kibernetika (Cybernetics, 1948). 

Što je kibernetika?

Model sustava koji se pritom razmatra (kibernetički sustav) sastoji se od triju cjelina: podsustava osjetila kojima se prikupljaju informacije o trenutačnom stanju sustava, podsustava u kojem se iz prikupljenih informacija trenutačno stanje uspoređuje sa željenim stanjem i tako utvrđuje razlika (pogrješka) i podsustava koji utječe na ponašanje sustava tako što smanjuje nastale razlike.

U takvu je sustavu ostvarena povratna veza kao osnovica stabilnoga djelovanja svih sustava. Primjerice, kada čovjek želi dohvatiti neki predmet, tada postoji povratna veza koja obuhvaća vid, misaoni proces u mozgu i poticaj mišićima koji pokreću šaku prema predmetu. Zatvaranjem očiju, ta će se povratna veza prekinuti i postupak dohvaćanja predmeta bit će otežan.

S obzirom na to da je stvaranje i pretvorba informacija osnovica djelovanja takvih sustava, sastavnim dijelom kibernetike smatra se i teorija informacija, koju je razradio američki inženjer i znanstvenik Claude Shennon.

Zanimljivo, koliko god je na znanstvenom planu bio uspješan, toliko je u svakodnevnom životu kiksao. Nespretan, rastresen i zaboravan, na prvi je pogled ostavljao dojam izgubljenog osmogodišnjaka, ne pretjerano bistrog za svoju dob. Drugim riječima, prije nego što bi doznali da je riječ o geniju, ljudi su ga počesto znali zamijeniti za idiota.