Rover će naglavačke istraživati oceane drugih svjetova u Sunčevu sustavu

Nisu svi roveri napravljeni za tumaranja po površini drugih svjetova, poput recimo površine Marsa. Barem jedan rover podvodnog je tipa, a taj je rover i njegov projekt nužan za istraživanje Enceladusa, Europe i drugih vodenih svjetova u Sunčevu sustavu. Taj rover nosi naziv Buoyant Rover for Under-Ice Exploration, ili skraćeno BRUIE.

Nije riječ o plivajućem plovilu poput podmornice. Njegov je dizajn posve drugačiji i on ima kotače kojima vozi naglavačke po dnu ledene kore ispod površine vode. Dizajniran je tako da pluta, što u principu znači da ga sposobnost plutanja čitavo vrijeme drži prilijepljenim za dne ledene kore ispod površine mora, baš kao što gravitacija drži klasične rovere prilijepljenima za tlo.

BRUIE se trenutačno nalazi na Antarktiku u australskoj istraživačkoj stanici Casey. Tijekom prosinca znanstvenici će taj rover testirati do krajnjih granica, kako bi otkrili njegovu izdržljivost. Njegova buduća misija izvan Zemlje vjerojatno će biti Jupiterov mjesec Europa.

Testiranja će se koncentrirati na područje kontakta leda i mora, odnosno područja neposredno oko toga. Na Zemlji se najveća koncentracija podvodnog života nalazi upravo na tim dijelovima, a znanstvenici će ujedno moći otkriti i topografske zanimljivosti donjeg dijela ledene kore i načina na koji se on formira.

Led ujedno može sadržavati i džepove plinova, bilo iz bioloških ili geoloških izvora.

NASA-ini znanstvenici, čiji je BRUIE rover projekt, vjeruju da je najbolja šansa u potrazi za izvanzemaljskim oblicima života upravo u lunarnim oceanima Sunčeva sustava.

Ledene kore na tim dalekim oceanima služe kao prozor u te oceane. Ovdje na Zemlji ledene kore koje pokrivaju naše polarne oceane imaju sličnu ulogu i naš je tim posebno zainteresiran za to što se događa na mjestu gdje voda susreće led ispod površine, kaže Kevin Hand, vodeći znanstvenik na projektu BRUIE iz NASA-ina Jet Propulsion Laboratoryja (JPL).

No to je područje teško istraživati klasičnim podmorničkim plovilima. Hand kaže da klasična podmornička plovila troše previše energije u održavanju trenutačnog položaja ili im prijeti sudar s ledom zbog jakih podmorskih strujanja.

BRUIE međutim koristi plovnost kako bi se prilijepio uz led te ga to čini imunim na većinu strujanja. Isto tako, može se ugasiti na siguran način i ponovno uključiti tek kad je potrebno izvršiti znanstvena mjerenja. Na taj način može provesti mjesece u promatranju okoliša ispod ledene kore, kaže Hand.

BRUIE je dug jedan metar, ima dva kotača i kotrlja se po donjoj strani ledene kore, a na njemu se nalaze svjetla, kamere i komunikacijska oprema. Može nositi i određene znanstvene instrumente, koji će se dodati kasnije, ako inicijalna testiranja prođu u redu.

Tijekom prijašnjih testiranja na Arktiku, BRUIE je proveo neko vrijeme fizički nepovezan s baznom stanicom te je uspješno komunicirao kroz led s baznom stanicom te JPL-om. Tijekom testiranja na Antarktiku, bit će cijelo vrijeme fizičkim kabelom povezan s baznom stanicom.

NASA-ini znanstvenici priznaju da nemaju ideju kako bi život, ako ga ima na tim svjetovima, trebao izgledati ispod površine oceana na Europi i Enceladusu i kako ga otkriti. Ipak, kažu, potraga negdje i nekako mora početi.

Jednom kad stignemo tamo, jedino što znamo jest kako otkriti život sličan našem na Zemlji. Moguće je da će vrlo različite mikrobe biti teško prepoznati, naglašava Dan Berisford, mehanički inženjer na projektu BRUIE, javlja Zimo.

Ocean na Europi nalazi se ispod masivne ledene kore, koja mjestimice može biti i debljine 30 kilometara. Dakle, prije slanja BRUIE rovera na Europu, bilo bi potrebno poslati vozilo koje će probiti ledenu koru i omogućiti BRUIE roveru da se nesmetano spusti u ocean.

Jedan od koncepata za taj scenarij podrazumijeva i slanje robota na nuklearni pogon koji bi napravio tunel kroz ledenu koru tako što bi koristio toplinu nuklearnog pogona za topljenje leda ispod sebe te na taj način došao do samog oceana i tad prepustio istraživanje sondi baziranoj na projektu BRUIE.