Koronavirus ne napada samo pluća već i mozak

Među pacijentima koji se u njujorškim bolnicama liječe od bolesti COVID-19 pojavio se novi obrazac - osim temperature, kašlja i kratkog daha, neki su toliko dezorijentirani da ne znaju gdje se nalaze ili koja je godina.

Ponekad je to povezano s niskom razinom kisika u njihovoj krvi, ali neki su konfuzni neovisno o tomu.

Jennifer Frontera, neurologinja u bolnici Langone Brooklyn, sve je zabrinutija zbog utjecaja koronavirusa na mozak i živčani sustav.

Dosad je većina ljudi upoznata s time da su respiratorni problemi ''zaštitni znak'' koronavirusa, ali se znanstvenim studijama otkriva i sve više drugih problema.

Studija objavljena prošli tjedan u časopisu JAMA govori o tome da je 36,4 posto od 214 analiziranih kineskih pacijenata imalo neurološke simptome, od gubitka mirisa do napadaja i moždanih udara.

Stručnjaci su pregledali i 58 pacijenata u Strasbourgu te uvidjeli da ih je više od pola konfuzno i nemirno, a skeniranje njihova mozga ukazivalo je na upalu, objavljeno je u časopisu New England Journal of Medicine.

Svi smo slušali o tome kako je COVID zapravo problem s disanjem, ali pogađa i ono o čemu se mi najviše brinemo - mozak, kazao je Andrew Josephson, šef odjela za neurologiju na kalifornijskom sveučilištu.

Ako postanete zbunjeni, ako ne možete misliti, javite se liječniku. Dosadašnja mantra ''Ne dolazite osim ako ne možete disati'' vjerojatno više ne vrijedi, rekao je.

Virusi i mozak

Nije potpuno iznenađujuće da novi koronavirus utječe na mozak i živčani sustav jer je to viđeno i kod drugih virusa, uključujući HIV.

Virusi mogu utjecati na mozak na dva glavna načina, objašnjava Michel Toledano, neurolog iz klinike Mayo. Jedan je izazivanje abnormalnog imunosnog odgovora, poznate citokinske oluje koja uzrokuje upalu mozga - autoimuni encefalitis. Drugi je izravna infekcija mozga, zvana virusni encefalitis.

Zašto se to događa?

Mozak štiti opna koja blokira strane tvari, ali ona može biti ''probijena''. Kako je gubitak mirisa jedan od uobičajenih simptoma koronavirusa, neki stručnjaci pretpostavljaju da je nosna šupljina put do mozga.

Pretpostavka nije dokazana, a teoriju je donekle potkopala činjenica da mnogi pacijenti s anosmijom nemaju teže neurološke probleme. Liječnici stoga vjeruju, na temelju postojećih dokaza, da su neurološki utjecaji rezultat citokinske oluje, a ne prodora u mozak.

Kako bi dokazali da se potonje uopće dogodilo, virus mora biti otkriven u cerebrospinalnom likvoru. To je dosad dokazano samo jednom, kod 24-godišnjeg Japanca čiji je slučaj opisan u časopisu International Journal of Infectious Disease. No kako je to jedini poznati slučaj dosad, a test za koronavirus još ne vrijedi i za likvor, znanstvenici ne brzaju sa zaključcima.

Duži oporavak

Sve to potvrđuje da je potrebno više istraživanja, no sigurno je da su neurolozi potrebni mnogima koji prežive COVID nakon što su bili na respiratoru.

Zovu nas za mnoge pacijente u konfuznom stanju, kaže Rohan Arora, neurolog u bolnici Long Island Jewish Forest Hills.

Zasad još nije poznato je li ta neurološka šteta dugoročnija jer boravak na odjelima intenzivne njege sam po sebi može biti dezorijentirajuće iskustvo, što je posljedica mnogih faktora, uključujući i jake lijekove. No čini se da njihov oporavak traje dulje nego u pacijenata koji su pretrpjeli srčani ili moždani udar.