Kinezi planiraju izgraditi solarnu elektranu u svemiru snage najveće nuklearne elektrane

Kina želi do 2060. godine postati ugljično neutralna zemlja, a da bi to postigli, moraju pronaći način kako da maksimalno iskoriste obnovljive izvore energije. Jedan od takvih izvora bit će mreža solarnih panela u geostacionarnoj orbiti oko Zemlje na visini od 36.800 kilometara.

Mreža solarnih panela, koja bi ukupno trebala biti dulja od kilometar i pol, moći će kontinuirano skupljati Sunčevu energiju, jer ih ni u jednom trenutku neće zaklanjati Zemljina sjena.

Kinezi planiraju mrežu pustiti u pogon već 2035. godine, a ona bi trebala dosegnuti svoj maksimalan potencijal do 2050. godine. Zanimljivo je da će ta mreža moći na Zemlju slati električnu energiju koja bi količinom odgovarala onoj proizvedenoj u trenutno najvećoj kineskoj nuklearnoj elektrani.

Kinezi su već spremni i za testiranje svoje nove svemirske solarne postaje Bishan krajem ove godine, a nadaju se da će do 2030. godine u svemiru imati funkcionalnu megawatnu solarnu elektranu.

Koliko će solarna mreža koštati Kineze zasad nije poznato, no megawat je tek početna snaga, a pravi cilj je slanje gigawata energije iz te mreže nazad na Zemlju, odnosno Kinu.

Testiranja se zasad provode u kineskom gradu Chongqing na jugoistoku zemlje, koji je poznat po cjelogodišnjoj magli. No tamo će ipak do kraja godine biti izgrađeno postrojenje koje bi trebalo primati energiju koju će buduća satelitska mreža slati iz svemira, prenosi Zimo.

Prema planu, prvi sateliti koji će biti lansirani u geostacionarnu orbitu slat će usko fokusiranu energetsku zraku upravo prema tom postrojenju, a ona će se moći probiti kroz oblak magle i dosegnuti samo postrojenje. Najbolje od svega jest to da će solarna mreža moći proizvoditi energiju bez prekida, dan i noć.

Kineski znanstvenici će za prijenos energije iz solarne mreže na Zemlju raditi na najboljem dizajnu, uključujući korištenje postojećih eksperimenata za prijenos energije na velike daljine. Vjeruje se da bi korištenjem mikrovalova Kinezi mogli smanjiti razinu gubitka energije u prijenosu, dok zraka prolazi kroz Zemljinu atmosferu.

Znanstvenici koji rade na projektu prvo će početi sa slanjem signala iz balona prema postrojenju, a to je zapravo nadogradnja ranijeg eksperimenta u kojem je električna energija bežično prenesena na daljinu od preko 300 metara.

Kineski znanstvenici se nadaju da će uspjeti poslati zračni brod na visinu od 24 kilometra u stratosferu te tamo prikupljenu solarnu energiju poslati u postrojenje, jednom kad ono bude dovršeno.

Samo postrojenje bit će okruženo sigurnosnom zonom površine preko 100.000 kvadratnih metara, za slučaj da zraka promaši samo postrojenje, što su kao "nezanemarivu" mogućnost pokazale kineske studije, otkrivši da se to može dogoditi zbog vibracija u samoj solarnoj mreži.

Kinezi rade i na ekstremno sofisticiranom sustavu kontrole leta solarne mreže koji bi postrojenje trebalo držati precizno naciljano.

Još jedan rizik predstavlja i zračenje, pogotovo ako postrojenje i dosegne ciljanih gigawat snage. U tom slučaju, područje od gotovo pet kilometara oko postrojenja bit će nepogodno za život ljudi.