Kad smo prestali biti goli?
Znanstvenici su u četvrtak objavili kako su u špilji u Maroku pronašli dokaze stare 120 tisuća godina o tome da su ljudi već tada pravili oruđe od kostiju kako bi skidali kožu životinja te ih potom obrađivali krzno i kožu.
Kako je objavio BBC, znanstvenici navode da su nalazui, pronađeni u špilji Contrebandiers, koja se nalazi samo 250 metara od atlantske obale u gradu Temara, čini se da su najstariji poznati dokazi o odjeći u arheološkim zapisima.
Pojava odijevanja bila je prekretnica za čovječanstvo, navodi BBC.
"Pretpostavljamo da je odijevanje povezano s širenjem naše vrste u hladna područja", rekao je arheolog Emily Hallett s njemačkog Max Planck Instituta za znanost ljudske povijesti čija je studija objavljena u časopisu iScience.
Znanstvenici su pronašli 62 alata načinjena od kostijuživotinja te su identificirali i tragove oruđa na kostima uzorak rezanih tragova na kostima tri male vrste mesoždera - lisice, šakala i divlje mačke - što ukazuje na to da su oguljeni zbog krzna, a ne obrađeni za meso. Kosti antilope i divlje stoke sugerirale su da su se kože ovih životinja mogle koristiti za izradu kože, dok se meso jelo, tvrde znanstvenici.
"Odijevanje je jedinstvena ljudska inovacija," kaže arheolog i koautorica studije Eleanor Scerri.
Ostaci u špilji datiraju iz razdoblja kada se na raznim arheološkim nalazištima pojavljuju dokazi o osobnom ukrašavanju i drugi znakovi ljudskog simboličkog izraza.
Krzno, koža i ostali organski odjevni materijali vremenom su izloženi propadanju i nije pronađen niti jedan dio prapovijesne odjeće u špilji.
Pronađeno oruđe, piše BBC, napravljeno je u vrijeme kad su špilju naselili pripadnici naše vrste prije otprilike 120 do 90 tisuća godina.
Kad smo kod odjeće iz prošlosti, valja podsjetiti da Franjevački muzej u Livnu čuva najstariju vunenu tkaninu u Europi.
