ISS prepun bakterija i gljivica - postoji opasnost i od korozije

Međunarodna svemirska postaja (ISS) prepuna je bakterija i gljivica koje mogu prouzročiti razne bolesti te utjecati na formiranje biofilmova rezistentnih na antibiotike, a mogle bi utjecati čak i na koroziju svemirske letjelice, pokazala je nova studija.

U postaji izgrađenoj 1998. koja kruži oko 400 km iznad Zemlje, dosad je boravilo više od 222 astronauta, a do kolovoza 2017. onamo se godišnje slalo po šest opskrbnih misija.

NASA-ini znanstvenici otkrili su da mikrobi uglavnom potječu od ljudi te da su slični onima pronađenim u javnim zgradama i uredima na Zemlji.

Riječ je o prvoj studiji koja omogućuje sveobuhvatan popis bakterija i gljivica koje vrebaju s unutarnjih površina u zatvorenim svemirskim sustavima, javlja Hina.

Dr. Kasthuri Venkateswaran, viši znanstveni istraživač u NASA-inom laboratoriju Jet Propulsion i jedan od autora studije je kazao: "ISS je hermetički zatvoren sustav, podložan mikrogravitaciji, zračenju, povećanoj količini ugljičnog dioksida i posebnoj cirkulaciji zraka putem apsolutnih ili HEPA filtera i spada u kategoriju "ekstremnog okoliša".

Pojasnio je da takozvani HEPA filteri zadržavaju 99,997 posto čestica manjih od 0,3 mikrona te se koriste u bolnicama, u farmaciji, prehrambenoj industriji, elektroničkoj industriji, odnosno posvuda gdje je potreban sterilan i čist zrak.

Dr. Venkateshwaran je kazao kako je poznato da mikrobi preživljavaju, čak i bujaju u ekstremnim uvjetima. Mikrobi prisutni na Međunarodnoj svemirskoj postaji ondje su možda od samog početka rada stanice, dodao je, dok ostali vjerojatno 'stižu' svaki put kada stignu novi astronaut ili novi teret.

"Utjecaj mikrobioma na zdravlje čovjeka u zatvorenom prostoru postaje sve važniji za astronaute tijekom letova zbog njihova izmijenjenog imuniteta koji se povezuje sa svemirskim letovima te s izostankom sofisticiranih medicinskih intervencija dostupnih na Zemlji.

"U svjetlu predstojeće nove ere ljudske ekspanzije u svemiru, poput budućega svemirskog putovanja na Mars, mikrobiom u zatvorenome svemirskom okruženju moramo temeljito ispitati da bi se identificirale vrste mikroorganizama koje se mogu nagomilati u tome jedinstvenom okruženju. Istodobno treba proučiti koliko je vrijeme njihova preživljavaja, kakav je njihov utjecaj na ljudsko zdravlje, kao i na infrastrukturu svemirskih letjelica."

Sva voda na ISS stiže sa Zemlje. Gotovo sva vlažnost zraka na ISS-u potječe od astronauta, bilo putem njihova disanja ili znojenja. Kontrola vlažnosti na ISS-u važna je za zaštitu zdravlja astronauta, ali i za zaštitu opreme ISS-a te u njegovoj unutrašnjosti.

Ona se održava na oko 60 posto te se redovito kontrolira. Ako dosegne 70 posto ili prijeđe tu vrijednost, mogu se pojaviti problemi i za astronaute i za postaju.

Najveći je problem u tomu što topli i vlažni uvjeti mogu potaknuti rast mikroorganizama, koji, osim na astronaute mogu loše utjecati i na postaju. Naime, oni mogu oslabiti čelik od kojega je sazdan ISS te utjecati na pojavu korozije.

Istodobno mogu oslabjeti gumene brtve ISS-a te začepiti filtre za zrak i vodu.

Znanstvenici kažu da se rezultati studije, objavljeni u stručnome časopisu Micriobiome, mogu iskoristiti kao doprinos u poboljšanju sigurnosnih mjera koje udovoljavaju zahtjevima NASA-e kada je posrijedi ljudski život u svemirskim prostranstvima.