Ideja znanstvenika: Vanzemaljce treba tražiti na ljubičastim planetima

pomislimo na planet na kojem potencijalno buja život, vjerojatno nam prvo na pamet padne nebesko tijelo kojim dominira plava i zelena boja. No, znanstvenici se s time ne slažu te smatraju da bismo, pri potrazi za vanzemaljskim životom, trebali potražiti ljubičaste planete.

Iako se ideja čini čudnom, njen temelj zapravo počiva na Zemaljskoj biologiji. Naš planet je zelen zbog klorofila, zelenog pigmenta u biljkama. No, fotosintetske bakterije koje žive u uvjetima slabog osvjetljenja su obično ljubičaste boje kako bi maksimalno iskoristile infracrveno zračenje, prenosi Index.

"Ljubičaste bakterije mogu napredovati u širokom rasponu uvjeta, što ih čini jednim od najboljih kandidata za vrstu života koja bi mogla dominirati raznim svjetovima. A zbog crvenih zvijezda bi mogle imati jako povoljne uvjete za fotosintezu", kaže astrobiologinja Ligia Fonseca Coelho s Instituta Carl Sagan na Sveučilištu Cornell u SAD-u, a prenosi Science Alert.

Crveno i žuto sunce

Naše Sunce spada u spektralnu klasu žutog patuljka. Njegova svjetlost je zapravo bijele boje, ali zbog pozicije na obzoru i raspršenja svjetlosti izgleda žuto (ponekad i narančasto ili crvenkasto).

Kada se približi kraju života, Sunce će ekspandirati u divovsku crvenu zvijezdu, navodi NASA. Toliko će narasti da će doslovce progutati Merkur i Veneru, a možda i Zemlju. No, do toga je dalek put. Sunce bi trebalo žariti i paliti još nekih 5 milijardi godina prije nego što se, nakon faze širenja, smanji i postane bijeli patuljak.

Bijeli patuljak zapravo opisuje konačni stadij zvijezda male mase, među kojima je i Sunce. Iako je ono sada milijun puta veće od Zemlje, bijeli patuljci su otprilike veličine našeg planeta.

No, Sunce ne spada u najzastupljenije zvijezde u našoj galaksiji. Najviše ima onih manjih i crvenijih koje emitiraju manje topline i svjetlosti. Crveni patuljci čine skoro 75 posto svih zvijezda u Mliječnoj stazi, stoga postoji velika šansa da se vanzemaljski život razvije na egzoplanetu koji kruži oko "crvenog sunca".

Prikupljali razne bakterije

Znanstvenici s Instituta Carl Sagan su stoga krenuli katalogizirati različite oblike života kako bi utvrdili na koji način bi se oni mogli razvijati u okruženju crvenog patuljka te kako bi ih mi percipirali, odnosno uočili izdaleka.

Klorofil na Zemlji nije prisutan samo u biljkama, također ga imaju cijanobakterije (najstariji fotosintetski organizmi na Zemlji). To nije slučajno. Klorofil se nalazi u kloroplastu, a smatra se da su kloroplasti nastali iz drevnih cijanobakterija koje su ušle u endosimbiozu sa stanicom i preuzele staničnu ishranu fotosintezom.

No oko zvijezda s različitim svjetlosnim uvjetima, mogao bi se razviti drugačiji oblik života. Stoga su Coelho i njezini kolege prikupili više od 20 vrsta bakterija koje prikupljaju svjetlosnu energiju putem pigmenta karotenoida.

Ovi organizmi dobro napreduju na crvenom i infracrvenom svjetlu, upotrebljavajući bakterioklorofile koji apsorbiraju valne duljine svjetlosti koje ne koriste biljke ili cijanobakterije te ne proizvode kisik.

"Ljubičasta bi mogla biti nova zelena"

Stručnjaci su mjerili pigmente različitih bakterija i kreirali modele vanzemaljskih svjetova s različitim površinskim i atmosferskim uvjetima. U svim su slučajevima bakterije prouzročile stvaranje intenzivne nijanse svjetlosti na planetu koje bi se potencijalno mogle otkriti izdaleka.

Mikrobi zbog karotenoida, ovisno o vrsti bakterije, mogu biti više narančasti, crvenkasti ili smeđi. Bogata populacija takvih bakterija mogla bi "obojiti" egzoplanet u hladnije nijanse, što bi predstavljalo naznaku postojanja nekog oblika fotosinteze.

"S obzirom na to da ljubičaste bakterije mogu napredovati u tolikom rasponu različitih uvjeta, lako je zamisliti da bi na mnogim udaljenim svjetovima ljubičasta mogla biti nova zelena", kazala je astrobiologinja Lisa Kaltenegger, direktorica Instituta Carl Sagan.

Istraživanje naziva Purple is the new green: biopigments and spectra of Earth-like purple worlds objavljeno je u časopisu Monthly Notices of the Royal Astronomical Society: Letters.