I praljudi su imali bočice za bebe

Novo istraživanje ukazuje na to da su male glinene posude s izbočinom poput bradavice, koje datiraju iz razdoblja neolitika u osnovi bile poput modernih šalica s rupicama iz kojih su roditelji životinjskim mlijekom hranili dojenčad i sasvim malu djecu.

Na taj su ih način majke vjerojatno nastojale odviknuti od dojenja, što je, pretpostavljaju znanstvenici utjecalo na povećanje stope prirodnoga priraštaja, piše portal Live Science, prenijela je Hina.

Novo istraživanje upućuje na to da je praksa vjerojatno postojala i prije 7000 godina te da su posudice bile dizajnirane posebno za djecu.

Po pisanju agencije dpa znanstvenici su do tog zaključka došli istražujući posude za piće koje su se koristile u prapovijesnom razdoblju.

Nastavak poput kljuna

Uz posmrtne ostatke djece u grobovima na arheološkim lokacijama u središnjoj Europi pronađene su i glinene posudice s nastavkom poput kljuna kroz koji je moglo protjecati mlijeko. Brončana narukvica krasila je djetetov zglob, a podno njegovih nogu nalazio se malen glineni vrč.

Znanstvenici kažu da neke datiraju iz 5500 godine prije Krista te da je sve više takvih posudica u razdoblju između kasnoga brončanog i ranoga željeznog doba.

Julie Dunne, voditeljica studije sa Sveučilišta u Bristolu je kazala: "Ove posudoce nam omogućuju vrlo vrijednu informaciju o tomu na koji su se način i čime hranila sasvim mala djeca prije više tisuća godina."

Neki njezini kolege pretpostavljali su da su posude bile namijenjene odraslim osobama koje su bile bolesne ili ozlijeđene, ili starijim ljudima. Njihova ranija istraživanja pokazuju da su ljudi koristili posude za piće izrađene od gline i keramike još prije 5000 godina.

Analizom ostataka iz ovakvih i sličnih posuda znanstvenici su dobili čvrste dokaze o mliječnoj prehrani mališana prije više tisuća godina.

Da bi dokazali svoje pretpostavke britanski i njemački stručnjaci proveli su niz kemijskih ispitivanja uz pomoć tankoga filma zalijepljenog na unutarnju stijenku dviju manjih posuda pronađenih u grobnicama u bavarskoj dolini Altmuehl.

Tragovi mlijeka

Obje su bile dugačke oko 50 milimetara i potpuno neoštećene. Proučili su i treću, oštećenu posudu pronađenu među kremiranim posmrtnim ostacima mališana.

Očuvana organska tvar koju su pronašli sadržavala je veću količinu životinjskih masti, onakvu kakva se obično pronalazi u drevnim ostacima tragova mlijeka.

Otkrili su i neke masne kiseline koje i nisu uobičajene kad su posrijedi tako stari glineni predmeti, no ukazali su na to da je mlijeko konzumirano svježe, a ne prerađeno.

Analiza je pokazala da se u neoštećenim posudicama nalaze tragovi kravljeg ili kozjeg mlijeka, a u oštećenom ostaci mješavine svinjskog i humanog mlijeka.

Pojava glinenih posudica vjerojatno je imala velik utjecaj na ljudsku povijest, smatraju znanstvenici. Pretpostavljaju da je uvođenje životinjskog mlijeka u prehranu dojenčadi moglo utjecati na plodnost tadašnjih žena.

Postoje klinički dokazi po kojima žene za vrijeme dojenja prolaze kroz razdoblje neplodnosti. Dakle, ako žena ne doji neprestano svoje dijete, primjerice zato što koristi zamjensko životinjsko mlijeko kako bi ga ranije odvikla od dojenja, uspijeva češće zatrudnjeti, što rezultira povećanjem populacije, pojasnili su.

To je možda rezultiralo promjenama u broju stanovnika u vrijeme neolitika kada je zamijećena veća demografska eksplozija ili osjetno povećanje stope prirodnoga priraštaja.

Istraživači vjeruju da su posude za djecu postojale i u starome Starom Egiptu pa planiraju proširiti geografsko područje studije da bi istražili nove slične mogućnosti.