FOTO | Stručnjaci na konferenciji u Mostaru: "Za Šimića je postojala etika smrti, a ne samo estetika"

"Obilježavamo stotu obljetnicu smrti Antuna Branka Šimića. Povod za ovu konferenciju bio je da interdisciplinarno pristupimo temi smrti. Zato i nosi naziv 'Percepcija smrti u novome mileniju: Od pjesničke apstrakcije do medijske atrakcije'. Željeli smo na taj način povezati tradiciju i suvremenost. Kada govorimo o tradiciji, mislimo na pjesničku apstrakciju, a kada govorimo o medijskoj atrakciji, govorimo o suvremenom društvenom i medijskom oblikovanju percepcije smrtnosti, prolaznosti i smisla života", kazala je Sablić Vujica.

Smrt postala atrakcija

U povodu 100. obljetnice smrti Antuna Branka Šimića, na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru danas i sutra održava se Međunarodna interdisciplinarna znanstvena konferencija pod nazivom "Percepcija smrti u novome mileniju: Od pjesničke apstrakcije do medijske atrakcije".

Predsjednica Organizacijskog odbora konferencije i prodekanica za znanost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, Jela Sablić Vujica, istaknula je kako se ovom konferencijom željelo spojiti tradiciju i suvremenost. Dodala je kako se na konferenciji okupilo više od šezdeset izlagača iz više od šest zemalja, koji pristupaju temi iz različitih područja.

"Ovdje smo danas okupili izlagače iz humanističkih, društvenih i umjetničkih znanosti. Vjerujemo da će rasprave i razmišljanja koja slijede biti ne samo znanstveno vrijedna, nego i poticaj za nova interdisciplinarna istraživanja. Ovakvi susreti omogućuju različite pristupe temi, što se pokazuje i ovom konferencijom. Pristupi dolaze iz psihologije, književnosti, lingvistike, politologije, socijalnog rada, humanističkih i medijskih umjetničkih znanosti, i vjerujem da je upravo interdisciplinarnost budućnost znanstvenih skupova", zaključila je.

Smrt u poeziji Antuna Branka Šimića

Profesorica Andriana Kos Lajtman s Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predstavila je svoj rad o semantičkim modelima smrti u poeziji Antuna Branka Šimića.

"Moja tema bavi se semantičkim modelima smrti u poeziji Antuna Branka Šimića. U svojoj knjizi 'Poetski nakon smrti: od krika do tišine' proučavala sam pjesničke jezike smrti, među kojima je Šimićev izrazito istaknut, jer je tema smrti, po mom mišljenju, konstitutivna i ključna tema cijelog njegova opusa – ne samo zbirke 'Preobraženja', nego i ranijih te kasnijih pjesama pronađenih u ostavštini", kazala je Kos Lajtman.

Istaknula je kako Šimićeva poezija otvara niz različitih pogleda na smrt.

"Prisutan je cijeli spektar načina na koje Šimić promatra smrt. Svi znamo njegove stihove 'I smrt će biti nešto sasma ljudsko'. No kod njega je smrt puno šira, raznolikija i ponekad kontradiktorna. Iako je živio kratko, njegov je opus iznimno bogat i poticajan, ne samo pjesnički, nego i esejistički. Njegov umjetnički izraz i društveni glas, koji poziva na odgovornost čovjeka prema čovjeku i prema samome sebi, posebno su važni i danas", dodala je.

Etika smrti, ne samo estetika

Profesorica Kos Lajtman naglasila je kako je naziv konferencije iznimno simboličan.

"Naziv upućuje na to da je smrt u suvremenom kontekstu često medijska atrakcija. Za Šimića je bilo upravo suprotno, što njegova poezija jasno pokazuje. Kod njega uvijek postoji etika smrti, ne samo estetika, i zato je u njegovom pjesništvu smrt najdublja čovjekova zagonetka, zagonetka same civilizacije", zaključila je.

Profesor doktor znanosti Boris Beck s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu kazao je kako suvremeno društvo izbjegava promišljanje o smrti, iako je ona sveprisutna.

"Smrt je posvuda u medijima, različite strahote se događaju, ali nas to ne potiče da razmislimo o vlastitim posljednjim stvarima. Uvijek moramo biti lijepi, uspješni, kupovati najnovije proizvode, a misao o slabosti skriva se od nas. Zato mislim da je vrijedno o tome govoriti", rekao je Beck.

Dodao je da se u vremenu tehnologije i informacija poezija sve više potiskuje.

"Danas je sve matematika, tehnika, tehnologija, a poezija je ostala iza nas. Uvijek ćemo na mobitelu tražiti najnovije vijesti o strahotama, a možda bi bilo bolje uzeti nekog pjesnika, zašto ne Šimića, i vratiti se sebi", poručio je.