VIDEO | Dvostruka supernova uništila zvijezdu: Astronomi zabilježili prvi dokaz

Znanstvenici su po prvi put zabilježili fotografski dokaz rijetke vrste supernove poznate kao dvostruka detonacija, pri čemu je uništen bijeli patuljak – zvjezdani ostatak slične mase našem Suncu.

Otkrće je napravljeno s pomoću instrumenta MUSE na vrlo velikom teleskopu Europskog južnog opservatorija (ESO) u Čileu.

Supernova se dogodila u Velikom Magellanovom oblaku, galaksiji udaljenoj oko 160.000 svjetlosnih godina od Zemlje, u smjeru zviježđa Zlatna riba (Dorado).

Na slici se vidi ostatak eksplozije oko 300 godina nakon što se dogodila, s dvije koncentrične školjke elementa kalcija koje se šire prema van.

Dvostruka detonacija uništila bijelog patuljka

Za razliku od češće supernove uzrokovane kolapsom jezgre masivne zvijezde, u ovom je slučaju bijeli patuljak – zvjezdani ostatak koji nastaje kada zvijezda mase do osam puta veće od Sunca završi svoj životni ciklus – bio uništen u nizu dviju eksplozija.

Bijeli patuljak se nalazio u binarnom sustavu s bliskom pratećom zvijezdom bogatom helijem, od koje je snažnom gravitacijom povlačio plin. Kada je dovoljno helija akumulirano na površini patuljka, započela je prva detonacija.

Ova eksplozija izazvala je udarni val koji je potom zapalio jezgru zvijezde, uzrokujući drugu, snažniju eksploziju. Cijeli proces odvijao se u svega nekoliko sekundi.

Kalcij i sumpor kao tragovi eksplozije

Korištenjem spektrografskog instrumenta MUSE, znanstvenici su uspjeli mapirati raspodjelu kemijskih elemenata u ostatku supernove.

Kalcij je vidljiv u dvije školjke: vanjska je rezultat prve detonacije, dok je unutarnja posljedica druge. Također je otkrivena i prisutnost sumpora, još jednog elementa koji nastaje u ovakvim eksplozijama.

''To je savršen dokaz mehanizma dvostruke detonacije'', izjavila je Priyam Das, doktorandica astrofizike na Sveučilištu New South Wales u Canberri i glavna autorica studije objavljene u časopisu Nature Astronomy.

Za razliku od supernova koje ostavljaju iza sebe neutronsku zvijezdu ili crnu rupu, u ovom slučaju ''ništa nije ostalo, bijeli patuljak je uništen'', dodala je Das.

Elementi života iz smrti zvijezda

Takve supernove, poznate kao Type Ia, ključne su za razumijevanje kemijskog razvoja galaksija jer stvaraju teže elemente poput kalcija, sumpora i željeza – važnih sastavnica planeta i života.

''Ovdje vidimo kako se elementi poput kalcija i željeza stvaraju i raspršuju u galaksiji – to je kozmički ciklus tvari'', rekao je koautor studije Ivo Seitenzahl s Australskog nacionalnog sveučilišta u Canberri.

''Veliki prasak stvorio je samo vodik, helij i litij. Ostali elementi dolaze iz smrti zvijezda'', istaknuo je Seitenzahl.

Znanstvenici nazivaju ovaj pristup ''forenzičkom astronomijom'', jer proučavaju ostatke mrtvih zvijezda kako bi razumjeli uzroke njihove smrti, prenosi Reuters.