DNK potvrdio: Među neadertalcima iz Hrvatske nije bilo incesta

Cjelovita genetska analiza skeleta neandertalke pronađene na nalazištu Vindija kod Varaždina ne pokazuje tragove incesta u njezinih predaka, za razliku od druge neandertalke koja potječe iz Altaja u Sibiru, objavili su znanstvenici.

Riječ je o drugom cjelovitom mapiranju genoma na skeletu nekog neandertalca, a rezultati su objavljeni u četvrtak. Uzorak su bili ostaci žene koja je živjela prije 52.000 godina na području današnje Hrvatske.

Rezultati njihova istraživanja, objavljeni u časopisu Science, omogućuju bolje poznavanje naših predaka. Znanstvenici su tako otkrili da je 16 genskih varijanta s neandertalaca preneseno na modernog čovjeka.

Sekvenciranje je također potvrdilo da su neandertalci živjeli u malenim izoliranim zajednicama i da su se miješali s originalnim pripadnicima Homo Sapiensa koji su se selili iz Afrike prema sjeveru.

''Jedini genom velike kvalitete koji je do sada bio proučen je genom neandertalke koja je živjela prije 122.000 godina u planinama Altaja u Sibiru. Njezini su geni pokazali da su joj roditelji iz iste obitelji. Možda su bili polubrat i polusestra, a možda nećak ili nećakinja, smatraju znanstvenici. Neandertalci iz Altaja živjeli su u malenim skupinama, u užoj obitelji i njihovi su roditelji bili članovi iste porodice. Mnogi su vjerovali da je to bila redovita praksa u neandertalaca", kaže Marcia de Ponce de Léon, profesorica na odsjeku antroplogije Sveučilišta u Zuerichu.

"Međutim, ova studija pokazuje da je neandertalac iz Vindije (nalazište kod Varaždina gdje su pronađeni ostaci žene koja je predmet novog mapiranja) živio u daleko otvorenijim skupinama, vjerojatno nalik onima u kakvima su živjeli moderni lovci sakupljači", rekla je profesorica zadovoljna "novim kapitalnim otkrićima". Neandertalci su izumrli prije otprilike 35.000 godina.

Njihov nestanak i dalje je zagonetka, a dosad se vjerovalo da su živjeli u relativno malenim skupinama, od nekih 3000 ljudi, piše Express.hr.

Dugo se vremena smatralo da su neandertalci bili špiljski ljudi nerazvijena duhovnog života, no danas se zna da su imali svoje kultove, izrađivali ukrasni nakit, skrbili se za starije članove zajednice i da su poznavali primitivne lijekove.

Voditeljica studije Kay Pruefer istaknula je, osim toga, da je iznenađena time što se čini da su dva primjerka neandertalki tijesno povezana unatoč geografskoj i vremenskoj udaljenosti.

"To pokazuje da je populacija neandertalaca bila malena", zaključila je.

O razvijenosti neandertalaca koji su živjeli na prostoru današnje Krapine govori činjenica da su koristili acetilsalicilnu kiselinu iz pojedinih biljaka, na način na koji mi danas koristimo aspirin, sa suštinski istom djelatnom tvari. Zatim, da su radili zahvate na zubima na način analogan nečem što bi se moglo nazvati prethistorijskom stomatologijom.

Također i to da su neandertalci bili prva ljudska vrsta/ rasa kod koje je utvrđeno da ih je bilo više dešnjaka nego ljevaka. Kod njih je taj omjer bio 1:10, te stoga spadaju među glavne, ako čak ne i glavne kandidate za gensku uvjetovanost koja je preživjela sve do danas, a po kojoj su i kod modernog čovjeka dešnjaci izrazito brojniji u populaciji od ljevaka.