Bečki znanstvenici otkrili 138 milijuna godina stare bakterije

Znanstvenici Prirodnjačkog muzeja i Univerziteta u Beču su došli do neočekivanog otkrića o zubnoj caklini prvobitne populacije dubokomorskih ajkula.

Dok je poznato da su zubi i kosti često jedini ostaci nekada živih organizama koji mogu opstati milijunima godina, jedinstveno je otkriće znanstvenika u Beču da su sa fosilnim zubima prvih ajkula dubokomorske vrste preživjele i bakterije, koje su se, duboko ukopane u zubnu gleđ, hranile ostacima hrane u čeljusti ajkule.

Zubna caklina pripada najtvrđim organskim tvarima koje organizmi mogu stvoriti. Stoga još više iznenađuje otkriće fosilnih bakterija u njoj. Poznato je da bakterije kroz svoj metabolizam napadaju zubnu gleđ što uzrokuje karijes. Međutim, karijes prouzrokuje većinom lezije blizu površine zuba, dok su fosilne bakterije ciljano aktivno prodirale u zubnu gleđ. Hranile su se minimalnim količinama organskog materijala pohranjenog u tvrdoj caklini što je, prema znanstvenim saznanjima, moguće samo uz složene biohemijske procese.

Znanstvenici su hemijskim analizama dokazali da su bakterije opstale milijunima godina jer su kroz hemijske procese na površinama ćelija za sebe vezali sićušne glinene minerale koji su djelovali kao ''in situ'' konzervacija, navedeno je u PR priopćenju.