Bakterije će ''nabavljati'' kisik, vodu i hranu na Marsu

Astronauti na Marsu imat će kisik, vodu, hranu i drugi potrošni materijal tako što će sve to nabavljati na samoj Crvenoj planeti, i to putem bakterija, navedeno je u studiji objavljenoj u časopisu Frontiers in Microbiology, piše Srna.

U tekstu je navedeno da se anabaena (cijanobakterija) može uzgajati putem lokalnih plinova, vode i drugih hranjivih materija i sve to pod niskim pritiskom, prenijela je Srna.

To znatno olakšava razvoj bioloških sustava potrebnih za održavanje života na Marsu.

Cijanobakterije mogu koristiti plinove dostupne u atmosferi Marsa, pri niskom ukupnom pritisku, kao izvor ugljika i azota.

U tim uvjetima cijanobakterije zadržavaju sposobnost rasta u vodi koja sadrži samo prašinu poput one na Marsu i koja se i dalje može koristiti za ishranu drugih mikroorganizama.

Cijanobakterije su dugo bile "ciljane" kao kandidati za biološku podršku životu u svemirskim misijama budući da sve vrste ovih bakterija proizvode kisik fotosintezom, dok neke mogu fiksirati atmosferski azot u hranjive materije.

Ozbiljan problem je što ne mogu opstati u atmosferi Marsa, gdje je ukupni pritisak manji od jedan posto Zemljinog, odnosno prenizak za prisutnost tekuće vode, dok je parcijalni pritisak azota prenizak za metabolizam cijanobakterija.

Kako bi pronašli prikladne atmosferske uvjete, znanstvenici su razvili bioreaktor pod nazivom Atmos u kojem se cijanobakterije mogu uzgajati u umjetnoj atmosferi pri niskom pritisku.

Osim azota i ugljen-dioksida, te plinova iz atmosfere Marsa i vode, koja se može dobiti iz leda, hranjive materije bi trebale da dolaze i iz regolita, prašine koja prekriva planete i mjesece slične Zemlji.

Pokazalo se da je marsovski regolit bogat hranjivim materijama kao što su fosfor, sumpor i kalcij.

Atmos ima devet jednolitarskih posuda od stakla i čelika, od kojih je svaka sterilna, grijana, kontrolirana pritiskom i digitalno nadzirana, dok se kulture u njima neprestano miješaju.

Autori su izabrali soj cijanobakterija koje fiksiraju azot pod nazivom "Anabaena sp. PCC 7938", jer su preliminarni testovi pokazali da bi bio posebno dobar u korištenju marsovskih resursa i pomaganju u rastu drugih organizama.

Pokazalo se da su blisko srodne vrste jestive, prikladne za genetski inženjering i sposobne da formiraju specijalizirane "uspavane ćelije" kako bi preživjele teške uvjete, prenijela je Srna.