Astronomi ulovili prve zvijezde u Svemiru
Zemaljska antena u zapadnoj Australiji otkrila je dokaz najranijih poznatih zvijezda koje su osvijetlile novonastali svemir obavijen tamom nakon njegova formiranja u Velikom prasku.
Znanstvenici su rekli u srijedu kako slabi signali plina vodika opaženi antenom upućuju na nazočnost zvijezda nekih 180 milijuna godina nakon Velikog praska koji se dogodio prije 13,8 milijarda godina, kada je svemir imao manje od 2 posto sadašnje starosti, piše Hina.
Vodik je i tada bio najuobičajeniji element kao što je i sada. Mada ove rane zvijezde nisu izravno opažene, ultraljubičasto zračenje koje su emitirale izmijenilo je svojstva okolnog plina vodika dovodeći do toga da vodik apsorbira pozadinske radio valove od naknadnog sjaja Velikog praska i tako omogućilo otkrivanje.
Astronom s državnog sveučilišta Arizona Judd Bowman je rekao kako promatranja potvrđuju očekivanja kada su se pojavile rane zvijezde. Bowman je rekao kako su se ove zvijezde razlikovale od današnjih jer su nastajale iz izvornog prvobitnog plina nastalog nakon Velikog praska.
"Ovaj je plin bio gotovo u cijelosti vodik i helij", rekao je Bowman. "Za razliku od toga, skoro sve kasnije zvijezde formirale su se iz plina koji je bio obogaćen težim elementima na periodnoj tablici poput ugljika i kisika. Misli se da su prve zvijezde bile veoma masivne i kratkotrajne i plave boje".
"Općenito, formiranje zvijezda je slično sadašnjem utoliko što je potrebno da se područje plina uruši u dovoljno gusti džep koji fuzija upali", dodao je Bowman.
Otkriće ne isključuje da su neke zvijezde možda nastale čak i ranije.
"Ne možemo točno reći kada su se formirale prve zvijezde, ali sada možemo reći da je to bilo oko 180 milijuna godina nakon Velikog praska", rekao je.
Radio valovi upućuju da je svemir bio vjerojatno dva puta hladniji nego što se ranije mislilo, minus 270 Celzijevih stupnjeva.
Radio astronom iz MIT-ovog opservatorija Haystack Alan Rogers rekao je kako bi se to moglo objasniti međusobnim djelovanjem između plina i tamne tvari.
Tamna tvar je zagonetna tvar koja ne emitira svjetlo ili energiju i misli se da obuhvaća oko četvrtine ukupne mase i energije, ali nije izravno promatrana. Znanstvenici vjeruju kako ona postoji temeljem gravitacijskih učinaka koje izgleda da ima na galaksije.
