Astronomi pronašli Super-Zemlju udaljenu samo 18 svjetlosnih godina

Pojavio se novi kandidat za egzoplanet koji bi mogao biti jedan od najperspektivnijih svjetova za potragu za izvanzemaljskim životom. Riječ je o super-Zemlji nazvanoj GJ 251c, udaljenoj svega 18 svjetlosnih godina od nas, piše ScienceAlert.

Masa ovog planeta procjenjuje se na najmanje 3.84 puta veću od Zemljine, a ono što ga čini posebno uzbudljivim jest njegov položaj. Nalazi se unutar takozvane "nastanjive zone" svoje zvijezde - na idealnoj udaljenosti koja nije ni preblizu ni predaleko, što otvara mogućnost postojanja tekuće vode.

Ključni uvjeti za život

"Egzoplanet se nalazi u nastanjivoj zoni ili "Zoni Zlatokose", na pravoj udaljenosti od svoje zvijezde gdje bi tekuća voda mogla postojati na njegovoj površini, ako ima odgovarajuću atmosferu", pojašnjava astronom Suvrath Mahadevan sa Sveučilišta Pennsylvania State.

Iako znanstvenici još uvijek otkrivaju složenu kombinaciju uvjeta potrebnih za nastanak života, potraga za nastanjivim svjetovima počinje s dva temeljna kriterija. Prvi je čvrst, stjenovit sastav planeta, sličan Zemljinom, jer je to jedini model koji poznajemo. Drugi je položaj unutar orbite koji omogućuje postojanje tekuće vode, ključnog "otapala života".

Planeti koji ispunjavaju oba uvjeta iznenađujuće su rijetki među tisućama dosad otkrivenih svjetova. Pronalazak takvog planeta koji je usto i dovoljno blizu za detaljno proučavanje pravo je znanstveno blago.

"Ono što GJ 251c čini posebno vrijednim jest blizina njegove matične zvijezde, udaljene samo 18 svjetlosnih godina", kaže astronom Paul Robertson sa Sveučilišta Kalifornije, Irvine. "Kozmički gledano, to je praktički naše susjedstvo."

Sustav GJ 251

Ovaj egzoplanet kruži oko zvijezde GJ 251, crvenog patuljka čija su masa i promjer otprilike trećina Sunčevih. Budući da je zvijezda manja i hladnija, njezina je nastanjiva zona znatno bliža nego u Sunčevu sustavu. To astronomima olakšava posao jer planeti u takvim zonama imaju kraće orbite, što omogućuje lakše uočavanje i prikupljanje signala.

Tim astronoma pod vodstvom Coreyja Bearda s UC Irvine ciljano je promatrao GJ 251 u potrazi za obližnjim planetima male mase. Zvijezda je odabrana jer se već znalo da oko nje kruži jedan planet, GJ 251b - super-Zemlja s masom 3.85 puta većom od Zemljine, ali s orbitom od samo 14.2 dana, što je prevruće za život. U istraživanju su korišteni podaci prikupljani više od 20 godina.

Koristeći nova promatranja visoke rezolucije, znanstvenici su analizirali sićušne pomake zvijezde uzrokovane gravitacijskim privlačenjem njezinih planeta. Na svoje oduševljenje, osim signala već poznatog planeta, otkrili su i dokaze o postojanju drugog svijeta s orbitalnim periodom od 53.6 dana - točno unutar nastanjive zone.

Buduća istraživanja

Zasad se o planetu GJ 251c ne zna mnogo. Njegovo gravitacijsko privlačenje otkrilo je masu, no kako ne prolazi ispred svoje zvijezde gledano sa Zemlje, promjer i druga svojstva ostaju nepoznanica bez dodatnih podataka.

Srećom, planet je idealan kandidat za buduća promatranja. Istraživači vjeruju da će ga biti moguće detektirati u nadolazećim kampanjama izravnog snimanja, tehnikom koja omogućuje promatranje samog planeta, a ne samo njegovog utjecaja na zvijezdu. Iako je to tehnički iznimno zahtjevno, nalazimo se na pragu nove ere tehnologija koje će omogućiti izravno snimanje izvanzemaljskih svjetova.

"S ovim sustavom pomičemo granice tehnologije i analitičkih metoda", kaže Beard. "Iako je otkriće statistički značajno, još uvijek potvrđujemo status planeta zbog nesigurnosti instrumenata. Potrebna nam je nova generacija teleskopa za izravno snimanje, ali i ulaganje cijele znanstvene zajednice."

Nevjerojatno smo blizu dolaska nove generacije teleskopa koji će moći otkriti ima li GJ 251c atmosferu sposobnu zadržati toplinu i omogućiti postojanje tekućih oceana na njegovoj površini.

"Iako još ne možemo potvrditi prisutnost atmosfere ili života na GJ 251c, planet predstavlja obećavajuću metu za buduća istraživanja. Tražimo upravo ovakve planete jer one predstavljaju našu najbolju šansu da pronađemo život negdje drugdje", dodaje Mahadevan. "Ovo je uzbudljivo otkriće, no pred nama je još mnogo učenja o ovom planetu."

Istraživanje je objavljeno u časopisu The Astronomical Journal.