Na današnji dan prije 110 godina, 20. ožujka 1916. u njemačkom znanstvenom časopisu Annalen der Physik objavljena je Einsteinova opća teorija relativnosti. Ta teorija objašnjava gravitacijsku silu kao posljedicu zakrivljenosti prostora i vremena.
Eksperimentalni dokaz za tu teoriju predstavlja pojava savijanja zraka svjetlosti u jakom gravitacijskom polju (primjerice zvijezda). Ova teorija predstavlja relativističko poopćenje Newtonove teorije gravitacije.
Einsteinova opća teorija relativnosti uvelike je prihvaćena kad se pomoću nje uspjelo objasniti nepravilnosti u kretanju planeta Merkura. Naime, te su nepravilnosti bile neobjašnjive dotadašnjom Newtonovom teorijom gravitacije.
Za razliku od klasičnog, Newtonovog opisa gravitacije kao sile koja se javlja među masivnim tijelima na pozadini apsolutnog prostor-vremena, u OTR ulogu gravitacije uzima samo prostor-vrijeme.
Njega sada opisujemo pomoću metričkog tenzora ( gravitacijska konstanta). Utjecaj gravitacije na čestice definiran je zakrivljenošću prostor-vremena (tj. njegovom geometrijom) koju definiraju mase i sva fizikalna polja (osim gravitacijskog).
I danas, duže od jednog stoljeća od njenog objavljivanja, opća teorija relativnosti Alberta Einsteina zaokuplja mnoge fizičare.
Teorija predstavlja relativističko poopćenje specijalne relativnosti i Newtonove teorije gravitacije. Ona pruža ujedinjeni opis gravitacije kao geometrijskog svojstva prostora i vremena, ili prostor-vremena.
Specifično, zakrivljenost prostor-vremena je direktno povezana s energijom i momentom neovisno od toga koja materija i radijacija su prisutne. Odnos je specificiran u Einsteinovim jednadžbama polja, sistemu parcijalnih diferencijalnih jednadžbi.
Neka od predviđanja opće relativnosti se znatno razlikuju od klasično fizičkih stavova, posebno u pogledu protoka vremena, geometrije prostora, kretanja tijela pri slobodnom padu, i prostiranja svjetlosti.
Primjeri tih razlika obuhvaćaju gravitacijsku dilaciju vremena, Gravitacijske leće, gravitacijski crveni pomak svjetlosti, i gravitacijsko vremensko kašnjenje.
Predviđanja teorije opće relativnosti su do sad bila potvrđena u svim opažanjima i eksperimentima. Iako opća relativnost nije jedina relativistička teorija gravitacije, ona je najjednostavnija teorija koja je konzistentna s eksperimentalnim podacima.
Međutim, pitanja bez odgovora ostaju, najfundamentalnije od kojih je usuglašavanje opće relativnosti sa zakonima kvantne fizike kojim bi se proizvela kompletna i usuglašena teorija kvantne gravitacije.
