Još nas dva mjeseca dijeli od hibernacije zmija kada one prelaze u stanje mirovanja i smanjene metaboličke aktivnosti. Obzirom da su ektotermne životinje, što znači da nemaju stalnu temperaturu tijela, toplinu preuzimaju iz okoline.
Tako ćemo još neko vrijeme moći vidjeti kako se odmaraju na zemljanim površinama i kamenim suhozidima, stazama uz šumu, upijajući toplinu i zadnje sunčeve zrake.
Ovom prilikom predstavljamo neotrovnu, najdužu europsku zmiju - kravosasa. Ovaj četveroprugi guž (Elaphe quatuorlineata) može narasti i do 2,5 metara. Dobroćudan je i blage naravi, piše Agroklub.
Kravosas je ime dobio po pogrešnom, neopravdanom mitu da kravama siše mlijeko iz razloga što se često viđao po štalama gdje se držala stoka i perad, u potrazi za glodavcima, ali i po koje jaje.
Raširen je u južnoj Europi i maloj Aziji. Nastanjuje krš s makijom, šume, livade te močvarnim staništima.
Zanimljivo je kako odbacuju kožu u jednom komadu, poput skidanja čarape, uključujući i kožu oko očiju. Presvlačenje počinje na glavi, a završava na repu.
To je prirodan proces u kojem se rješava vanjskog sloja kože koji je postao premalen i istrošen, a odvija se periodički, ovisno o životnim okolnostima i godinama starosti. U to vrijeme zmija se ne hrani.
Odrasle jedinke četveroprugog guža su žućkaste do tamnosmeđe boje sa četiri uzdužne linije na leđima, po dvije sa svake strane. Nemaju očne kapke i vanjsko uho, ali dobro osjećaju vibraciju tla. Dug, tanak rašljasto rascjepkan jezik služi im za prikupljanje mirisnih informacija u okolini.
Leđne ljuske koje su lagano grebenaste našem gužu daje robusniji izgled pa ulijeva strah, a zapravo je dobroćudan, spor i rijetko napada. Ako je ugrožen najčešće bježi i odlazi u miru.
"Mlade zmije su sive boje, s gornje strane prošarane crnim kvadratima. Ljudi ih često zamijene za otrovnice pa ih nepotrebno ubijaju, a one su korisne i miroljubive", potvrdila je za Agroklub biologinja, Svjetlana Lupret-Obradović, poslavši fotografiju mladog kravosasa.
Zmije su, ističe, korisne jer čiste dvorišta i njive od glodavaca. Kravosas se hrani manjim sisavcima, najčešće glodavcima, pticama i jajima te kukcima, a mlade zmije gušterima. Plijen ubijaju davljenjem.
Imaju važnu ulogu u održavanju zdravog ekosustava i korisne su zbog prirodne kontrole štetnika kao što su miševi, štakori te kukci.
Poznato je da velike populacije glodavaca ne samo što uništavaju poljoprivredne usjeve već djeluju i na širenju mnogih bolesti, od kojih su neke smrtonosne za ljude.
