Trominutni test moždanih valova može otkriti probleme s pamćenjem povezane s Alzheimerovom bolešću mnogo prije nego što se bolest obično dijagnosticira, što budi nadu da bi se ovom metodom mogli identificirati oni koji bi najviše imali koristi od novih lijekova protiv bolesti.
U manjem ispitivanju test je otkrio specifične probleme s pamćenjem kod osoba s blagim kognitivnim oštećenjem, ističući one koji su pod većim rizikom od razvoja Alzheimerove bolesti.
Tijekom većih istraživanja u tijeku, učinkovitost se dodatno provjerava.
Fastball test je oblik elektroencefalograma (EEG) koji koristi male senzore na vlasištu kako bi snimio električnu aktivnost mozga dok osobe gledaju niz slika na ekranu.
Test otkriva probleme s pamćenjem analizirajući automatske reakcije mozga na slike koje su osobe vidjele prije samog testiranja.
"Ovo nam pokazuje da naša nova pasivna mjera pamćenja, koju smo razvili posebno za dijagnostiku Alzheimerove bolesti, može biti osjetljiva na pojedince s vrlo visokim rizikom, a da oni pritom još uvijek nemaju službenu dijagnozu", rekao je dr. George Stothart, kognitivni neuroznanstvenik sa Sveučilišta u Bathu, gdje je test razvijen.
Istraživanje, provedeno u suradnji sa Sveučilištem u Bristolu, uključilo je 54 zdrave odrasle osobe i 52 pacijenta s blagim kognitivnim oštećenjem (MCI).
Osobe s MCI-jem imaju problema s pamćenjem, razmišljanjem ili jezikom, no ti problemi obično nisu dovoljno ozbiljni da bi ih spriječili u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.
Prije testa, volonterima je prikazano osam slika i zamoljeni su da ih imenuju, ali ne i da ih zapamte ili posebno traže tijekom testa.
Zatim su istraživači snimali moždanu aktivnost sudionika dok su gledali stotine brzo izmjenjujućih slika na ekranu.
Svaka je slika bila prikazana trećinu sekunde, a svaka peta bila je među onih osam viđenih ranije.
Znanstvenici su otkrili da su osobe s amnestičnim MCI-jem, koji u velikoj mjeri utječe na pamćenje predmeta, pokazale slabije reakcije na test u usporedbi sa zdravim odraslim osobama i onima s neamnestičnim MCI-jem.
Ljudi s amnestičnim MCI-jem imaju višestruko veći rizik od razvoja Alzheimerove bolesti nego oni s neamnestičnim oblikom.
Treba napomenuti kako taj test ne može sa sigurnošću otkriti tko će razviti Alzheimerovu bolest.
No, ako veća istraživanja potvrde rezultate, on bi mogao pomoći liječnicima da rano procijene koji su pacijenti pod visokim rizikom i koji bi najviše imali koristi od novih lijekova za Alzheimerovu bolest, poput donanemaba i lecanemaba.
Svi su testovi provedeni u domovima ispitanika, što je, prema Stothartu, važno kako bi se testovi učinili dostupnijima i smanjila tjeskoba pacijenata.
Pojedinosti su objavljene u časopisu Brain Communications.
Profesor Vladimir Litvak s UCL Queen Square Institute of Neurology rekao je da je ovo rani korak prema razvoju klinički korisnog testa.
Ključni sljedeći korak, dodao je, jest utvrditi može li test predvidjeti kako se stanje osobe mijenja tijekom vremena i pružiti smjernice za liječenje.
"Ohrabrujuće je vidjeti istraživanja koja ispituju potencijalne načine ranijeg otkrivanja problema s pamćenjem. Novi lijekovi za Alzheimerovu bolest pokazuju se učinkovitijima kada se primjenjuju u ranijim fazama bolesti, pa je rana dijagnoza ključna da bi ljudi imali koristi od njih", rekla je Dr. Julia Dudley iz Alzheimer’s Research UK.
Dugoročnija istraživanja na većim i raznolikijim skupinama ljudi potrebna su kako bi se utvrdilo može li ova tehnologija predvidjeti kako će se problemi s pamćenjem razvijati kroz vrijeme.
Oštećenje pamćenja može biti povezano i s drugim zdravstvenim stanjima, a ne samo s demencijom.
Buduća istraživanja trebala bi ispitati kako drugi čimbenici mogu utjecati na rezultate testa moždanih valova te kako bi se ti testovi mogli koristiti s drugim dijagnostičkim alatima poput kognitivnih procjena i krvnih testova.
Inače, Alzheimerova bolest najčešći je oblik demencije i trenutačno pogađa oko 982.000 ljudi u Velikoj Britaniji.
Rani simptomi uključuju probleme s pamćenjem, razmišljanjem, prosuđivanjem i govorom, a kako bolest napreduje, stanje se pogoršava, piše The Guardian.
Prema analizi Alzheimer's Research UK, samo u 2022. godini od demencije je preminulo 74.261 osoba, što ju je učinilo vodećim uzrokom smrti u toj zemlji.
