Znanstveni simpozij u Mostaru: Dijabetes, odraz nepravilnog načina života

Odlično organiziranim znanstvenim simpozijem o šećernoj bolesti u amfiteatru Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, Mostar je pokazao kako je s pravom odabran za peti referentni centar u regiji za šećernu bolest, uz Zagreb, Rijeku, Split i Osijek.

Otvaranjem referentnog centra za šećernu bolest u Mostaru, napravit će se korak k približavanju hrvatskom modelu, stvoriti bolja komunikaciju među liječnicima, poboljšati razmjena stručnjaka i iskustava, samim time pacijentima otvoriti nove mogućnosti te potaknuti približavanje hrvatskom modelu i nacionalnom programu zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću.

Prof. dr. sc. Željko Metelko iz Klinike za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma "Vuk Vrhovac", jedan od vodećih RH stručnjaka, ističe: S obzirom na pogrešan način života, cijelo je čovječanstvo suočeno s velikim problemom - s pandemijom pretilosti i tipa 2 šećerne bolesti, koja prijeti potrošiti sva zdravstvena sredstva koja imamo na raspolaganju. Ako ih neće biti dovoljno, ljudi će živjeti kraće. Naše ponašanje postaje sve problematičnije. Nepravilnije se hranimo, manje se krećemo. Nepravilno ponašanje zdravih krade novac bolesnima. Problem šećerne bolesti, zajedno s pretilošću, izuzetan je. Treba pokušati napraviti sve što je u našoj moći da pretilom bolesniku smanjimo težinu, naučiti zdrave generacije zdravom životu - kaže prof. Metelko.

"Želja nam je probuditi u ljudima svijest i odgovornost prema vlastitom zdravlju", kazao je prof. dr. Slaven Kokić, iz Regionalnog centra za dijabetes u KBC Split.

Na skupu je istaknuto i dosta zanimljivih podataka, kao da je u svijetu 2011. registrirano 366 mil. oboljelih, a ta će brojka do 2030. narasti na 552 mil. Najveći broj oboljelih je u dobi od 40 do 59 godina. A 50 posto bolesnih, oko 183 mil., ne zna za svoju bolest, a 80 posto oboljelih je u nerazvijenim zemljama i zemljama u razvoju. Od 10 do 15 posto zdravstvenih troškova razvijenih zemalja otpada na oboljele od dijabetesa.

U RH se godišnje za liječenje troši 1920 eura po bolesniku, a 9,59 posto udjela u zdravstvenom proračunu otpada na šećernu bolest. Tip 1 je rjeđi i obuhvaća 5 posto stanovništva, a osobito je izražen u skandinavskim zemljama.

Tip 2 je najčešći, a najčešće komplikacije koje se javljaju kod oboljelih su kardiovaskularne bolesti, retinopatija, nefropatija, neuropatjja i dijabetičko stopalo.