Zloupotreba intimnih snimaka je vrsta silovanja žene

Zloupotreba snimaka spolno eksplicitnog sadržaja, u medijima poznatija kao "osvetnička pornografija", često je pogrešno shvaćeno kao "privatni problem", a zapravo je ozbiljan oblik nasilja nad ženama.

Na to upozorava psihologinja Emina Kučuk koja za Fenu govori o dubokim psihološkim posljedicama ovakvih djela, ali i o društvenim predrasudama koje dodatno otežavaju oporavak žrtava.

Dopunjeni Krivični zakon Federacije BiH, koji je formalno stupio na snagu 9. kolovoza, konačnim tekstom je, između ostalog, obuhvatio zloupotrebu snimaka i korištenje interneta i društvenih mreža u činjenju krivičnih djela.

Zakon

U članu Krivičnog zakona koji regulira ovo krivično djelo navedeno je da će onaj tko zloupotrijebi odnos povjerenja i bez pristanka snimane osobe učini dostupnim snimku spolno eksplicitnog sadržaja, koji je snimljen uz pristanak te osobe za osobnu upotrebu i na taj način povrijedi privatnost te osobe, biti kažnjen kaznom zatvora od tri godine.

Također, onaj tko takvu snimku putem interneta, mreže ili na drugi način učini dostupnim većem broju osoba bit će kažnjen zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

Emina Kučuk, psihologinja i aktivni kolumnista u okviru podizanja javne svijesti i razbijanju stigme o mentalnom zdravlju, prije svega, definirala je "osvetničku pornografiju" kao vrstu nasilja nad ženama, istaknuvši da je nasilje generalno toliko duboko indoktrinirano u sve pore bh. društva "da i ne znamo da ga definiramo i prepoznamo u svim njegovim mnogobrojnim nijansama".

''Svaka stigmatizacija žene u našem društvu ima korijen u tome'', naglašava Kučuk i navodi da je po definiciji Svjetske zdravstvene organizacije nasilje svjesna okrutnost prema drugima s ciljem sticanja moći putem nanošenja fizičke ili psihičke boli.

Trauma doslovno znači rana

Govoreći o tome koliko ovaj čin utječe na žrtvu i kakve posljedice ostavlja, upozorava da je "osvetnička pornografija" vrsta trajnog oštećenja ženinog dostojanstva, emocija i povjerenja.

''Takav čin je vrsta silovanja žene. Bez razlike u odnosu na obrazovanje, socijalni status, uvjete u kojima je odrasla, poziciju, uspjeh, seksualno opredjeljenje, pa čak i postizanje pravde kroz pravni sustav koji je kolika-tolika utjeha, žena je trajno oštećena i traumatizirana'', upozorava psihologinja, koja je i implementator više europskih projekata u okviru mentalnog zdravlja.

Objašnjavajući ovu vrstu traume sa psihološke tačke gledišta, Kučuk kaže da trauma doslovno znači rana.

''Kao što bismo pristupili svakoj rani na našem tijelu, tako moramo da se pozabavimo i ranom na našoj psihi. Temeljito je očistiti, hraniti potrebnim tretmanom i njegovati da zaraste'', savjetuje Kučuk.

Predrasude

Kada je u pitanju utjecaj društvenih predrasuda na žrtve, napominje da su ljudi društvena bića koja su u "od prvog dana i prvog udaha potpuno ovisna o pripadnosti i prihvaćanju od strane naše okoline".

''Ukoliko nemamo lijepu refleksiju od ljudi koji nas okružuju, ako nismo prihvaćeni i shvaćeni, možemo da se razbolimo, pa čak i umremo, ma koliko god u ovoj popularnoj individualističkoj kulturi pravljenja mikrosvjetova ta činjenica bila nepopularna ili neprihvaćena'', kazala je i naglasila da je samo bezuvjetno prihvaćajući odnos u našem životu ljekovit.

Komentirajući problem narušavanja intime koji se koristi kao "oružje" protiv žene ukazala je i na činjenicu da su u bh. društvu patrijarhalni obrasci duboko ukorijenjeni te da se odgovornost za narušena moralna i etička pitanja još uvijek pripisuje ženama.

''Kolektivna svijest još nije narasla do tog stupnja da izoliramo transgeneracijsko učenje o tome da je žena ta koja je čovjeka istjerala iz raja, pa je zbog toga uvijek nosilac krivice. U podsvjesnom obliku, ženu je u redu kazniti'', istakla je.

Teret

Kučuk se osvrnula i na pitanje kako ovakva trauma može utjecati na samopouzdanje žene žrtve i njenu sliku o sebi, kao i na to kako se gradi podrška u ovakvim situacijama.

''Zamislite da netko iznese o vama ono čega se najviše plašite ili ono što je najintimniji dio vas. Odnos s bliskim ljudima u takvim slučajevima uveliko određuje kvalitetu interpersonalnih odnosa koje gradimo. Ljudi koji nas zaista vole, zbog onoga što jesmo, trebali bi stati u našu zaštitu kada je to potrebno i ponuditi podršku i siguran prostor u kojem ćemo moći da prevazilazimo traume i probleme'', kaže Kučuk i dodaje da bi bliskim ljudima trebali nazivati osobe "koje su u stanju da nas razumiju, racionalno, emotivno i subjektivno".

Međutim, napominje da "svatko od nas ima zadatak da radi na sebi te da taj teret nitko drugi ne može i ne treba nositi", ali da svakako žrtvama treba biti ponuđena sigurna povezanost s bliskim ljudima.

Na kraju razgovora poslala je snažnu poruku ženama žrtvama zloupotrebe snimaka spolno eksplicitnog sadržaja.

Budite hrabre

''Samo neizlječiva bolest i smrt drage osobe problemi su koji su nerješivi. Ostalo su sve izazovi. Uz pomoć stručnih lica sve se može prevladati. Budite hrabre, dostojanstvene i nemojte odustati od sebe'', poručila je psihologinja Kučuk.

Koliko je ovaj problem postao značajan i čest govore činjenice da su ga neke susjedne zemlje već pravno regulirale te je ovakva zloupotreba snimaka u Hrvatskoj postala krivično djelo 2022. godine, a u Crnoj Gori krajem 2023. godine.

U Srbiji je najavljeno da će spomenuto krivično djelo biti uvršteno u Krivični zakonik te da da bi od jeseni to trebalo biti usvojeno.

U svom zakonodavstvu i 11 članica Europske unije ima ovo krivično djelo kojim se kriminalizira distribucija, diseminacija, dijeljenje i objavljivanja seksualnih sadržaja, bez suglasnosti osobe koje se na tim snimcima ili fotografijama nalazi. U Belgiji je propisana kazna do pet godina, ukoliko je žrtva punoljetna te od 10 do 15 godina zatvora, ukoliko je u pitanju maloljetna osoba.