Zdravlje na prvom mjestu: Koje preglede morate obaviti do 35., a što nakon 40. godine?
U užurbanoj svakodnevici brigu o zdravlju često stavljamo na dno liste prioriteta, odgađajući posjet liječniku dok se ne pojave konkretni simptomi.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da je upravo prevencija ključ dugog i kvalitetnog života, a redoviti pregledi jedini su način za rano otkrivanje bolesti koje se godinama mogu razvijati bez ikakvih znakova.
Preventivna zdravstvena skrb temelj je modernog pristupa medicini, osmišljena da identificira potencijalne zdravstvene probleme prije nego što postanu ozbiljni.
Kada preskačemo ili odgađamo preporučene preglede, riskiramo zakašnjelu dijagnozu bolesti poput povišenog kolesterola, dijabetesa ili različitih vrsta karcinoma, čime se smanjuju šanse za uspješno liječenje.
Mnoge od tih bolesti, poput hipertenzije, nazivaju se "tihim ubojicama" upravo zato što ne uzrokuju primjetne simptome sve dok ne dođe do oštećenja organa.
Stoga je uspostavljanje rutine odlazaka liječniku već u dvadesetima i tridesetima najbolja investicija u vlastitu budućnost, stvarajući zdravstvenu povijest koja će liječnicima omogućiti praćenje promjena tijekom vremena.
Do 35. godine života
Do 35. godine života, fokus preventivnih pregleda je na uspostavljanju osnovnih zdravstvenih parametara i očuvanju reproduktivnog zdravlja.
Preporučuje se obaviti opći sistematski pregled svake dvije do pet godina, ovisno o preporuci liječnika, koji uključuje mjerenje krvnog tlaka, visine, težine i izračun indeksa tjelesne mase (BMI). Uz to, ključno je napraviti i osnovne laboratorijske pretrage poput kompletne krvne slike i provjere razine šećera u krvi.
Iako se detaljnije provjere kolesterola preporučuju kasnije, prva, bazna provjera lipidnog statusa savjetuje se već u dvadesetima, a ako su nalazi uredni, ponavlja se svakih pet godina. Ne treba zanemariti ni redovite stomatološke preglede jednom godišnje te kontrolu vida prema potrebi.
Seksualno aktivnim ženama mlađim od 25 godina savjetuje se i godišnje testiranje na klamidiju, s obzirom na to da infekcija često prolazi bez simptoma, a može uzrokovati dugoročne posljedice za reproduktivni sustav.
Za zdravlje žena u ovom razdoblju ključan je redoviti ginekološki pregled jednom godišnje, koji uključuje PAPA test. Ovisno o prethodnim nalazima i preporukama, PAPA test se radi svake tri godine kao primarni način prevencije raka vrata maternice.
Uz to, preporučuje se i godišnji ultrazvuk dojki, koji je u ovoj dobi često učinkovitiji od mamografije zbog veće gustoće tkiva. Samopregled dojki jednom mjesečno također je važna navika koju treba usvojiti.
Seksualno aktivnim ženama mlađim od 25 godina savjetuje se i godišnje testiranje na klamidiju, s obzirom na to da infekcija često prolazi bez simptoma, a može uzrokovati dugoročne posljedice za reproduktivni sustav.
Za oba spola iznimno je važan godišnji pregled kože, odnosno dermatoskopija, radi praćenja madeža i prevencije melanoma, čija se učestalost povećava.
Kod muškaraca se u ovoj dobi naglasak stavlja na samopregled testisa jednom mjesečno, što je ključno za rano otkrivanje raka testisa, najčešćeg malignog oboljenja kod mlađih muškaraca.
Iako redoviti urološki pregledi nisu nužni ako nema simptoma, svaka promjena ili bol zahtijeva konzultaciju s liječnikom. Za oba spola iznimno je važan godišnji pregled kože, odnosno dermatoskopija, radi praćenja madeža i prevencije melanoma, čija se učestalost povećava.
Također, važno je provjeriti status cijepljenja, posebice za tetanus čija se docjepna doza preporučuje svakih deset godina.
Što donose rane četrdesete?
Ulaskom u razdoblje od 35. do 45. godine života, fokus preventivnih pregleda širi se na rano otkrivanje kroničnih metaboličkih i malignih bolesti, čiji rizik postupno raste.
Prema novijim smjernicama, redoviti skrining na dijabetes tipa 2 preporučuje se svim osobama starijim od 35 godina, osobito ako imaju prekomjernu tjelesnu težinu ili druge faktore rizika poput obiteljske povijesti bolesti.
Ovaj pregled uključuje jednostavnu provjeru razine šećera u krvi natašte ili test A1C koji pokazuje prosječnu razinu šećera u posljednja tri mjeseca.
Budući da su poremećaji rada štitnjače česti, osobito kod žena, preporučuje se i provjera hormona štitnjače (TSH) iz krvi te ultrazvučni pregled žlijezde.
U ovom desetljeću preporučuje se i prošireni kardiološki pregled. Uz redovito mjerenje krvnog tlaka, savjetuje se napraviti i EKG (elektrokardiogram) kako bi se provjerio rad srca i na vrijeme otkrile eventualne aritmije ili druge nepravilnosti.
Jednako je važan i ultrazvuk abdomena, detaljan pregled unutarnjih organa poput jetre, žučnog mjehura, gušterače i bubrega, koji može otkriti asimptomatske promjene poput cista, masne jetre ili bubrežnih kamenaca.
Budući da su poremećaji rada štitnjače česti, osobito kod žena, preporučuje se i provjera hormona štitnjače (TSH) iz krvi te ultrazvučni pregled žlijezde.
Za žene, četrdesete donose jednu od najvažnijih prekretnica u prevenciji – prvu mamografiju. Preporučuje se napraviti takozvanu baznu mamografiju oko 40. godine, a učestalost daljnjih pregleda, obično svake jedne do dvije godine, ovisi o procjeni liječnika i individualnim faktorima rizika.
Naravno, nastavlja se s redovitim ginekološkim pregledima i PAPA testovima prema ustaljenom rasporedu. Ovo je desetljeće u kojem briga za zdravlje dojki postaje prioritet.
Kod muškaraca se nakon 40. ili 45. godine, ovisno o obiteljskoj povijesti, preporučuje započeti s razgovorima o probiru za rak prostate. To uključuje urološki pregled i PSA (prostata specifični antigen) test iz krvi, piše Ordinacija.hr.
Najvažnija promjena koja se odnosi na oba spola jest početak skrininga na rak debelog crijeva. Prema ažuriranim svjetskim preporukama, prvi preventivni pregledi sada se savjetuju već od 45. godine za osobe s prosječnim rizikom.
Opcije uključuju kolonoskopiju svakih deset godina ili manje invazivne testove stolice koji se provode češće. Pravovremeno djelovanje i pridržavanje kalendara pregleda najbolji su način za očuvanje zdravlja i bezbrižniji život.
