Zašto više volimo jesti u večernjim satima?

Koliko ste puta nakon napornog dana došli kući, krenuli jesti i onda shvatili da ne znate stati? Navečer, kad se tijelo nakon svih obveza napokon smiri, mnogima se javlja neodoljiva želja za hranom, a hladnjak i kuhinjski ormarići postaju nezaobilazni saveznici. Je li u pitanju glad ili nešto dublje?

U novoj epizodi podcasta Rastući s djecom o ovoj, a i brojnim drugim temama koje nas muče, govori nutricionistica Nevena Pandža. Pandža navodi kako potreba za pretjeranim jedenjem u noćnim satima možemo biti fizičke ili emotivne prirode. „Fizičke prirode može biti ako počnemo dan s kavom, prvi obrok bude oko 11-12 sati, konstantno preskačemo obroke i zapravo budemo i gladni i žedni, budemo iscrpljeni. U tijelu se tada javlja instinkt za preživljavanje, jer tijelo ne zna jesmo li mi tada bili „u opasnosti u špilji“ ili nam hranjenje taj dan jednostavno nije bilo prioritet! Narušena je regulacija sitosti i gladi i tijelo sebi kreni praviti zalihe.“

S druge strane, ovakvo prejedanje može biti i emocionalne prirode. „Živimo stresne živote i nosimo svatko svoje traume, pa nam hrana postane vid nošenja sa stresovima – poslom, narušenim obiteljskim odnosima i sl., te hranu krenemo doživljavati kao nagradu, misleći „Preživio si današnji naporan dan – ti to zaslužuješ! Potrebna nam je ugoda našem tijelu i našem mozgu, kroz dopamin i serotonin, a najbrže ih dobijemo upravo kroz tu „palatabilnu“ ukusnu hranu, jer arome se kriju u masnoćama i šećerima. Kada tome pridodate osjećaj hrskavosti ili osjećaj sočnosti, naš mozak dobije jedan predivan vatromet!“ – zaključuje Pandža, dodajući kako je pritom veliki izazov to što tada hranu najčešće konzumiramo uz TV, bez da smo svjesni koliko čega unosimo i zato se dovodimo do pretjerivanja.

Pročitajte još

Prehrana u fokusu: Školske užine, blagdani bez prejedanja i odluke koje traju

Ključ je u ravnoteži tijekom cijeloga dana, ali i radu na sebi i zadovoljenju emocionalnih potreba tamo gdje ćemo zaista doći do njih, a ne u hrani. „Hrani dajemo moć koju ona nema, da zacjeljuje naše rane“ – kaže Nevena.

Osim toga kako imati zdraviji odnos prema hrani kad padne mrak, Nevena u razgovoru komentira i prehrambene navike djece školske dobi s kojima radi proteklih 10 godina kroz brojne projekte kojima se školsku djecu uči kako složiti nutritivno bogatu školsku užinu.

U podcastu Nevena otkriva kako roditelji mogu s malim promjenama poboljšati prehranu svoje djece i pružiti im potrebnu energiju za učenje i igru.

Osim školskih užina, dotaknuli smo se i prehrambenih izazova tijekom blagdana, kada obilje hrane često vodi do prejedanja, a prejedanje do grižnje savjesti. Razgovarali smo o strategijama kako održati ravnotežu i pretvoriti zajedničke obroke u prilike za jačanje obiteljskih veza.

Podcast također donosi konkretne savjete za postavljanje i održavanje novogodišnjih odluka vezanih uz prehranu, uključujući kako dugoročno usvojiti zdrave navike, bez odricanja od omiljenih jela.

Više doznajte u videu.